Gošća Novog dana bila je bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt.
“Mislim da je već to bilo najavljeno nekoliko puta kao mogućnost. Vjerojatno će otvoriti, to je taktika, više postupaka i već je sada ovo prilično složena priča, međutim Todorić ima osigurana sredstva i može si puno toga priuštiti.”
Kako će arbitražna tužba utjecati na izvanrednu upravu u Agrokoru i sam postupak nagodbe?
“Zasigurno je lex Agrokor bio jedna solucija izabiranja manjeg zla. Da ga nije bilo pitanje je što bi se dogodilo, ja mislim da bi se dogodio jedan domino efekt vezan za hrvatsko gospodarstvo. Trebalo je na neki način preuzeti kontrolu, koliko je to danas dobro, teško je reći.
Na nagodbi se radi intenzivno, a pretpostavimo da bi trebala biti gotova do sredine sljedeće godine. Ovakve najave će sigurno stvoriti neku nervozu, ali taj arbitražni postupak, pogotovo u početku, je veoma spor. Vjerojatno će do tada na nagodba biti gotova.
Mi uopće ne znamo tko će biti druga strana u tom arbitražnom postupku. Protiv koga će ga Todorić pokrenuti?”
VEZANE VIJESTI
Za pretpostaviti je protiv izvanredne uprave, a time i same Vlade?
“To je jedna stvar, no može se dogoditi da bude pokrenut i protiv nekih drugih. Teško mi je sada to govoriti, ali zasigurno može narušiti nekakav tempo, sigurnost u toj nagodbi, odnosno sigurnost samih vjerovnika da će moći mirno funkcionirati nakon nagodbe.
Tko ima više ingerencije, arbitražni postupak ili nagodba?
Nagodba se događa u RH, događa se po hrvatskim zakonima i ona je jedina mjerodavna.”
Eventualna aribtražna ne bi utjecala na provođenje lex Agrokora?
“U ovom trenutku teško.”
Imali smo arbitražu Hrvatske i MOL-a, može li se to usporediti?
“Mislim da se ta dva postupka ne bi mogla usporediti. Hrvatska je u nizu arbitražnih postupaka, neke je dobila, neke je izgubila. Malo mi toga u javnosti znamo, kako se ti arbitražni postupci vode. Građani koji plaćaju te postupke apsolutno bi trebali više biti informirani. Tko to nas predstavlja, s kojom argumentacijom, zbog čega uopće sudjelujemo.”
Je li u interes javnosti da saznamo autore lex Agrokora?
“Mislim da je to najmanja mala istina koja bi trebala biti javna. Svaki zakon koji se donosi u zemlji mora imati ime svog pisca. Je li to grupa autora, pravni stručnjaci, ekonomski stručnjaci… Uvijek te zakone piše netko, obično se formira radna skupina i u njoj sudjeluju najeminentnije osobe za to područje. Ja ne vidim tu problem da se kaže tko je radio zakon.”
“Mislim da se Ustavni sud mora izjasniti, to je njegova funkcija, mora odgovoriti na zahtjev preispitivanja koji je pokrenut. Nadam se da to sad neće trajati pet, deset godina kako to zna biti praksa Ustavnog suda i da će donijeti odluku onako kako bude smatrao na osnovu dobro analiziranih svih situacija, zakona, pravila i sličnog.”
Todorić je u ovom trenutku bjegunac pred hrvatskim pravosuđem. Prvotno ročište je bilo zakazano za 10. travnja, ali je sada pomaknuto na 25. travnja. Može li Hrvatska utjecati na ubrzavanje tog postupka u Londonu?
“Meni se čini da smo to i znali već od početka, da Ivica Todorić nije slučajno odabrao Veliku Britaniju, da taj postupak tamo zna biti izuzetno složen. Pomicanje ročišta za tih 15 dana nije neka velika odgoda. Meni se čini da je više problem ta cijela procedura nakon, ti žalbeni postupci koji mogu trajati u nedogled. Nije za očekivati da ćemo Ivicu Todorića vidjeti u Hrvatskoj još neko vrijeme.”
Jedno je od pitanja da li se i na koji način Hrvatska mogla angažirati, je li mogla nekako uzeti njegov iskaz dok je on još u Londonu?
“Mi apsolutno nemamo puno informacija vezanih za ono što radi DORH u onom segmentu koji se odnosi na njegovo ispitivanje pred britanskim tijelima. Teško je ovog trenutka reći koje su mogućnosti, zacijelo su poslali tamo svog predstavnika.”
