Ugledni znanstvenik, molekularni biolog Ivan Đikić bio je gost Novog dana.
Stječe se dojam da gubimo bitke s karcinomom.
Današnja medicina stvara tumore kroničnim bolestima. Prije 20 godina je oko 10 – 15 posto oboljelih preživljavalo, danas je to oko 60 posto. Pacijenti žive do 10 godina duže. Tisuće znanstvenika marljivo stvara nove lijekove koji se trebaju koristiti na pametan način i na pravilan način.
Zašto je najnovije otkriće na kojem radite korisno?
Mi smo fokusirani na reakciju mirkobiote i bakterija. Mnoge su zakonitosti slične između bakterija i tumorskih stanica. Jedine stanice koje se mogu boriti protiv toga su one našeg imunološkog sustava. Naša crijevna flora ima ogroman utjecaj na mnoge fiziološke procese.
Niste fokusirani na tumore u određenom dijelu tijela?
Bez razumijevanja nastanka tumora ne možemo biti uspješni u liječenju. Rano otkrivene tumore možemo spriječiti i uništiti. Kad se oni prošire, njihove spektar evolucijskih promjena je toliko brz da ih više ne možemo spriječiti.
Ljudi se razmjerno brzo izliječe u prvoj fazi nastanka tumora.
U Americi se smanjuje broj umrlih od tumora jer su uveli preventivne metode. Hvatanjem tumora u ranoj fazi smo 100 posto uspješni u liječenju. Tumori su izlječivi ako ih se na vrijeme otkrije.
Preventivno cijepljenje bi moglo biti dostupno i građanima?
Novi podaci govore o tome da današnja medicina dolazi do toga da možete uzeti tumor od pacijenta i iz njega izvaditi antigene i onda ih različitim metodama vratiti u krv. Imunološki sustav će ih prepoznati i napadati, a istovremeno će napadati i tumor. Rezultati u liječenju melanoma su impresivni. Imunoterapija će u u budućnosti biti jedna od najčešćih metoda liječenja.
Je li to primjenivo na mase?
Ovo je novi stil u liječenju tumora. Personaliziran je, ne možete ga davati svim pacijentima jer su svi antigeni različiti. Troškovi bi mogli biti primjenjivi na sve pacijente. To je cilj medicine, liječenje svih.
Kako gledate na alternativne načine liječenja i tvrdnje da su loša psihička stanja uzroci bolesti?
Alternativni postupci su pitanje slobode pojedinca. To nije liječenje, ljudi moraju znati da od toga neće biti izliječeni. Veliki dio alternativnih postupaka pozitivno djeluje na našu psihosomatsku sliku. Ako ste pod stresom, to direktno utječe na imunološki susutav. Stanice tumora se razvijaju svakodnevno, a imunološki sustav ih uništava.
Koliko medicina danas poklanja pozornosti toj psihološkoj slici?
Klasična medicina danas premalo pažnje posvećuje osobnom kontaktu. To je baza svakog liječenja. Pacijent mora znati što ga očekuje u budućnosti. Učinak na psihu je jedan od vrlo važnih dijelova liječenja.
Koliko vam je koristio boravak na Stanfordu?
Prošla godina je bila izrazito zanimljiva i korisna za mene kao znanstvenika. Naučio sam jako puno. Sad otvaram jedan laboratorij i sljedeće godine ću provesti tri mjeseca u San Franciscu.
Zaostaje li Europa za Amerikom?
U Europi su snažne znanost i medicina. U Americi postoji osjećaj da je sve moguće. Oni vjeruju da se sve može suradnjom, znanošću i napornim radom. Kalifornija je mjesto gdje čovjek može se probuditi i vidjeti da je napredak tehnologije budućnost liječenja i društva
Upozoravali ste na važne teme u Hrvatskom društvu. Niste uvijek dobili dobar odgovor. Je li vam žao?
Mislim da je svaki javni glas važan. Moj istup je bio samo jedan glas. Obični građani fenomenalno su odgovorili. Plagiranje je rak rana svakog društva. Apeliram još jednom na Vladu da treba uvesti nultu toleranciju na plagiranje među javnim službenicima, osobito članovima Vlade.
Istanbulska konvencija?
Meni je žao gledati da u Hrvatskoj svaka tema uđe u neargumentiranu političku borbu. Trebamo zaštititi prava žena. Život žena koje su izložene nasilju je težak i to je nedopustivo u demokratskoj zemlji. Treba prestati s političkim borbama u svakoj temi koja je važna za građane.
Iz Hrvatske se iseljava sve više mladih. Kako ih zadržati?
Treba razdvojiti odlazak stručnjaka na školovanje. To svi podržavamo i trebaju ići u većem broju. U Hrvatskoj je situacija alarmantna. U zadnjem desetljeću smo izgubili 17 posto prvoškolaca. Mladi ljudi s obiteljima ne vide budućnost za svoju djecu. Ne vide da će se moći dobro školovati i radi toga odlaze. Tamo gdje odlaze im nije puno bolje, ali vide budućnost za svoju djecu. Vlada treba raditi na obrazovanju.
Imate li dojam da se promjene u Hrvatskoj presporo kreću?
Političari su naučili osnivati povjerenstva, svađati se međusobno i ne surađivati, nisu zreli za 21 stoljeće. Mi ih nažalost toleriramo takve. Što se tiče promjena, ljudi će vam reći da se ništa ne mijenja. Mi imamo puno riječi koje ne prate djela. O obrazovanju govorimo već 25 godina i nijedna vlada nije napravila nijednu promjenu. Cilj je da djeca budu zadovoljna, sretna, puna znanja i vještina kad napuste školu.
Kakav predznak ima Hrvatska u svijetu?
Prekrasna zemlja s dragim ljudima. Stranci se pitaju zašto mladi odlaze van.
