Kako stojimo s provedbom Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina kad je riječ o zapošljavanju, financiranju potreba manjinskih zajednica i zabrani diskriminacije, istražila je Vanja Kranic.
Još se čekaju izvješća za 2017. godinu, no kada je u pitanju realizacija manjinskih prava, u odnosu na 2016. godinu, nije se mnogo toga promijenilo – kažu u Srpskom narodnom vijeću.
Prema izvješću pučke pravobraniteljice iz 2016. – stanje nije bajno – pa smo izdvojili neke od pokazatelja. Dakle, unatoč Ustavom zajamčenom pravu na proporcionalnu zastupljenost u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima – manjine su i dalje podzastupljene. Prema važećem popisu, udio manjina u stanovništvu je 7,67 posto – a zaposlenost u tijelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade 3,40 posto. A taj postotak se s godinama, upozorava pravobraniteljica, smanjio.
VEZANE VIJESTI
Kada se taj postotak raščlani – 2016. u tim tijelima najviše je bilo zaposleno Srba, kao najveće nacionalne manjine. Njih 1.103 što je 2,22 posto. No, kada se to usporedi s godinom prije: sve manjine, osim srpske, su stagnirale ili ih je zaposleno nešto malo više nego 2015.
Srpsko narodno vijeće je također u svojim izvješćima analiziralo stanje od 2013. gdoine i zaključilo da je u četverogodišnjem razdoblju pao ukupan broj zaspolenika za 5,49 posto. Ukupan udio nacionalnih manjina za 2,88 posto, a Srba 10.69 posto. Poseban pad su primjetili primjerice u policiji – i to na ratu zahvaćenim i povratničkim područjima, dakle policijskim uprava vukovarsko srijemskoj i osječko baranjskoj.
Sve je manje povratnika u Hrvatsku. Prema podacima UNHCR-a koji se odnose na organizirane povratke uz pomoć Crvenog križa i Srpskog komesarijata za izbjeglice, – 2016. vratilo se 147 osoba, a 2017. 44. Pa pravobraniteljica kao problem za to ističe: infrastrukturu, administrativne zapreke i protumanjinsku retoriku u javnom prostoru.
O govoru mržnje i napadima više smo puta govorili u emisiji Točka na tjedan, a SNV ističe kako je 2017. rekordna po broju napada i prijetnjama. Ta je institucija u 12 mjeseci primila više od 100 uvredljivih i prijetećih poruka, prijetilo se i Miloradu Pupovcu, a zapaljen je i primjerak Novosti.
Pravobraniteljica u svom izvješću spominje problem infrastrukture, ali činjenicu da i dalje postoje povratnička mjesta bez struje.
A u Središnjem uredu za obnovu i zbrinjavanje kažu da imaju četiri programa – i to u vrijednosti od 168 milijuna kuna prošle godine. Sličan ukupan iznos izdvojen je, tvrde i 2016. Ipak, iz te sume teško je izdvojiti koliki je novac otišao baš za manjinske povratnike. To se može samo za jedan od njih, za stambeno zbrinjavanje nositelja stanarskih prava – 2016. je zbrinuto 120 obitelji bivših nositelja stanarskih prava, a 2017., tvrde: 193 takvih obitelji.
Kad je u pitanju struja, podatak iz izvješća pravobraniteljice govori da je 2016. nedostajalo 165 priključaka u 79 naselja.
Putem devet institucija Vlada je za sve manjine 2015. godine izdvojila više od 148 milijuna kuna – a 2016. manje – 131 milijun i 152 tisuće kuna. Iznosi su to koje navodi izvješće o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionanih manjina i sredstava državnog proračuna za 2015. i 2016. koji je tema Vlade bio tek ovog tjedna.
