Nakon što je slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec najavio da će Ljubljana prijedlog tužbe protiv Hrvatske zbog nepoštivanja arbitražne presude već krajem veljače dostaviti Europskoj uniji, iz MVEP-a su poručili kako ne vide nikakvog povoda za pokretanje bilo kakvog postupka. Najavu tužbe komentirao je i premijer Plenković.
“Uvjeren sam da će Hrvatska promijeniti svoje negativno stajalište i nadam se da će Europska komisija sadašnju verbalnu potporu arbitražom rješenju zamijeniti konkretnijom aktivnošću”, kazao je Erjavec u petak u parlamentu.
Prije sjednice vanjskopolitičkog odbora Erjavec je predstavio aktivnosti slovenske vlade u implementaciji arbitraže i zatražio političko jedinstvo svih stranaka u tom pitanju.
“Slovenija bi već krajem veljače mogla Europskoj uniji dostaviti prijedlog tužbe protiv Hrvatske koja ne poštuje arbitražnu presudu i pripadnu dokumentaciju”, rekao je Erjavec.
“Komisija bi tada imala tri mjeseca vremena da odluči hoće li sama pokrenuti mjere kojima će Hrvatsku primorati na implementaciju presude ili će Slovenija nastaviti sama postupak protiv Hrvatske pred sudom EU-a u Luksemburgu”, rekao je Erjavec.
MVEP: Nema razloga za bilo kakvi postupak
Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) za N1 su poručili kako ne vide nikakvog povoda za pokretanje bilo kakvog postupka.
“Neprihvaćanjem arbitražne odluke, odnosno njezinim neprovođenjem iz jasnih razloga Republika Hrvatska ne krši odredbe pravne stečevine, odnosno pravo Europske unije, stoga ne vidimo ni razloga ni povoda za slovensko pokretanje bilo kakvog postupka protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije. Međutim, ako Slovenija ipak pokrene neki postupak, Hrvatska će znati na to odgovoriti”, stoji u odgovoru koji je N1 dobio iz MVEP-a.
Komentirali su i zakone koje je slovenska vlada poslala parlamentu, a prema kojima se sela s lijeve strane Dragonje prema arbitražnoj presudi vraćaju Hrvatskoj.
“Mlini, Škudelin, Bužin i Škrilje bili su i ostali dio Republike Hrvatske i pod nadzorom hrvatskih državnih tijela, kako prije, tako i nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, a njihovi mještani bili su i jesu stanovnici RH. Stoga ovaj slovenski potez nema nikakvih učinaka za stanovnike ovih naselja. Ovaj slovenski zakon, donesen 1990-ih godina, koji je protupravno obuhvatio dio područja RH, nije ni na koji način utjecao na državnu granicu između dviju država. Uostalom, RH je odmah po donošenju tog zakona prosvjedovala te je Slovenija ubrzo suspendirala sporne odredbe koje od tada nisu uopće bile u primjeni”, kažu u Ministarstvu.
Tužbu koju ja najavila Slovenija, u Splitu je u petak popodne komentirao i premijer Andrej Plenković.
“Što se tiče arbitražnog postupka i otvorenog pitanja granice, mi se u cijeloj situaciji ponašamo odgovorno i zrelo. Ne poduzimamo jednostrane poteze koji bi pogoršali odnose. Želimo dijalogom i dogovorom riješti otvoreno granično potanje. Bliže smo rješenju nego što se može naslutiti iz javnog ozračja. Pojasnili smo svoj stav i Sloveniji i EU. Želja EK je da se problem riješi. Mislim da model koji smo predstavili može biti temelj za pronalazak konačnog rješenja. Ne vidim temelja za tužbu jer mi ne kršimo nijedan element pravne stečevine EU. Ako Slovenija krene u u ofenzivu, znat ćemo odgovoriti. Više možete čitati OVDJE.
Slovenija ne odbacuje dijalog s RH, ali je moguć smo uz implementaciju arbitraže
U vezi s najavljenim posjetom hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Bruxellesu sredinom veljače, slovenski visoki diplomatski izvori u petak su za agenciju STA rekli da Slovenija ne odbacuje dijalog s Hrvatskom, ali taj dijalog moguć je samo o implementaciji arbitražne presude. Za to je potreban angažman Komisije, rekli su diplomati.
“Očekujemo da će Komisija ponoviti stajalište da arbitražnu presudu treba provesti i da članica EU-a ne može djelovati protupravno, posebno ako EU želi stabilizitrati prilike na zapadnom Balkanu”, kazao je za STA Iztok Mirošič, državni tajnik u Erjavčevu ministarstvu.
Podsjetimo, Slovenija inzistira na primjeni arbitražne presude no Hrvatska se povukla iz procesa pošto je Ljubljana kompromitirala postupak pred sudom u Den Haagu te sada traži da granični spor riješi bilateralnim pregovorima.
