U Hrvatskoj, nažalost, već dugo nije iznenađenje kad se otkrije da netko krade državni novac. Ipak, mnoge je ovih dana iznenadila vijest da se otkida čak i od usta uvijek gladnih studenata. Prijevare na kolačima u menzi Studentskog centra samo su prvi put otkrivene, ali - poručuju sindikati - nisu jedine.
Kome će prisjesti studentski kolači? Malverzacijama na sastojcima, Studentski centar Zagreb ostao je bez, nagađa se, oko 350.000 kuna.
“Na određenim mjestima troškova imamo povećani utrošak u odnosu na prozvedene obroke i nakon takvih navoda proveden je nadzor i tu je zatečeno da je određena vrsta orašastih plodova proizvedeno nevjerojatno puno u odnosu na broj proizvedenih kolača”, navodi sanacijski upravitelj Studentskog centra u Zagrebu Mirko Bošnjak.
Mediji nagađaju da je u 2016. utrošeno orašastih plodaova u vrijednosti 850.000 kuna dok po normativima vrijednost nije trebala prijeći pola milijuna. Gdje je završila razlika, sada istražuje DORH.
Šefica slastičarne i predsjednica sinidkata Biserka Sertć, odjela u kojem novac nedostaje, kaže da knjige ne vode kako treba, bez normativa i tako godinama … Primjeri zbog kojih bi bilo koji ugostiteljski objekt inspekcija davno zatvorila. Na pitanje osjeća li se odgovorno, odvraća: “U dijelu da možda nisma dovoljno pokušala zaustaviti nepravilnosti odnosno nered u kojem se radi – da, ali sa samim poslovanjem ne”.
Okidač za sumnju bila je pronađena veća količina, kako se tvrdi, ispravnih kolača – bačenih u smeće. Neke spekulacije govore da su se kolači proizvodili za nečije privatne svrhe. Sertić kaže – bacanju kolača kumovao je prvo snijeg pa neradni dani.
“Ostalo je jako puno hrane, ne samo kolača, nego i ostale hrane, ja sam pisala očitovanje, gdje sam ja priznala da je to maknuto, ali postoji sustav u SC-u i rokovi trajanja, nešto što je proizvedeno u četvrtak, u petak nije prodano, a mi u subotu i nedjelju radimo, u ponedjeljak je zdravstveno neispravno”, objašnjava Sertić.
Sindikati napominju da su u tijeku pregovori o sistematizaciji i plaćama i dio posljednjih događaja vide kao svojevrsne pritiske sanacijske uprave.
I sami će u SC pozvati DORH, ne zbog kolača već zbog sanacijskog novca. Sanacija je počela 2013., a za sada, kako kažu, znaju da je SC dobio prvo 150, pa još 100 milijuna kuna, no ne znaju na što ga se potrošilo.
“Za mene su nejasni tokovi novca koji dolaze od Ministarstva znanosti i Ministarstva financija koji se slijevaju u SC gdje nema nikakve kontrole. Jednom se sastao taj nadzorni odbor za provedbu, ali nikada više”, upozorava Tomislav Vukoja iz sindikata zaposlenih u SC-u.
Najgore od svega, kažu, je činjenica da se sanaciji ne nazire kraj. Tvrde da su dijelovi poslovanja još su u minusu. Upravitelj to negira i hvali se: “Moram reći da u sanaciji nije bilo otkaza, tehnološkog viška, činjenice je da prirodnim odljevom radne snage pokušavamo tako smanjiti poslovanje”.
“Po meni su to neke floskule gdje on pokušava skrenuti krivnju sa sebe i reći kako je on zapravo spasitelj SC-a gdje on nije dao otkaz i smanjio prava jer to nije točno”, tvrdi Vukoja.
Zanimljiva je priča i o cateringu koji je SC pokrenuo upravo u postupku sanacije. Tu gospodarsku djelatnost od koje zarađuju još nisu odvojili od subvencionirane prehrane koju pripremaju za studente.
“Namirnica će se točno izdvojiti, ona će biti nabavljena za tu namjenu, zar do sada nije bilo tako? Nije, to je na rubu i zakon je nedorečen, ali tako rade manje više svi SC-ovi, bilo je ideje da osnujemo d.o.o. unutar SC.a”, kaže Bošnjak.
Da se SC-om upravlja nepažljivo i netransparentno, jasno je kao dan – a je li se uz nonašalantno poslovanje studentskim novcem netko i osobno okoristio, novcem namijenjenim poboljšanju studentskog standarda, bit će jasno nakon što slučaj pročešlja DORH.