U Točki na tjedan o liječnikoj odgovornosti za greške u liječenju pacijenata govorili su dr. Dušan Zečević, vještak za sudsku medicinu, i Ante Zvonimir Golem iz Hrvatske liječničke komore.
Je li u slučaju Maškarin ishod suđenja bio izvijestan?
Zečević: Bilo je puno vještačenja. Zaključak prvog je bio da je došlo do pogreške, u drugom vještačenju nije bilo pogreške. Advokati su tražili nova vještačenja, pa se vještačilo i u građanskoj parnici. Dugo je trajalo i završilo je kako je završilo. Doktor nije dobio sankciju, bez obzira hoće li biti proglašen krivim ili ne, on je obilježen da je pogriješio.
Svega dvije osuđujuće presude, je li teško ocijeniti gdje je granica komplikacije i greške?
VEZANE VIJESTI
Zečević: U kaznenom smislu je odgovornost liječnika vrlo uska i sankcioniraju se samo najteže pogreške. Odgovornost je velika u građanskim parnicama i naknadama štete. Postoje komunikacijski nesporazumi, pravo ima točno određene definicije za sve. Viša sila eskulpira liječnike u građanskim postupcima. Pravo razlkuje pogrešku od odgovornosti. Pogrešku definiraju kao činjenicu da se u jednom času desilo nešto štetno za pacijent i medicinski neispravno. Ali, to ne znači automatski i odgovornost. Druga je stvar u kojim je okolnostima došlo do pogreške i one su, te okolnosti, često bitnije od same pogreške.
Golem: Neželjeni događaj na koji se nije moglo utjecati je komplikacija, a greška je neželjeni događaj koji se mogao spriječiti. Ako se utvrdi da je poduzeto sve da događaj ne nastupi, a on je nastupio, to zovemo komplikacija. Ne mogu se sve stvari pravno normirati i stoga postoji posebno medicinsko pravo. Dok god nećemo moći pacijentu jasno objasniti zašto je došlo do nekog događaja, oni će imati tjeskobu jer neće znati je li liječnik pogriješio. Stalno navodimo liječničke greške, treba reći greške u liječenju.
Kada je riječ o liječničkim greškama, kako se može utvrditi kada je greška posljedica okolnosti?
Golem: Kod namjerne greške je kazna zatvora za liječnika puno veća nego za običnog građanina u slučajevima kada nastupi smrt. Svi se želimo referirati na Ameriku, kad pričamo o greškama uzimamo za primjer njihove odštete. Uvodi se skandinavski model da ukoliko nastupi neželjeni ishod lijeenja, to ne mora biti kriv liječnik da bi pacijent dobio pomoć za život. Kao u slučaju Maškarin, sigurno da mu treba pomoć. Sustav će provjeriti je li liječnik pogriješio ili nije, ako nije neće se dogoditi da liječnik koji je cijeli život pomagao ljudi odlazi u mirovu sa sumnjom je li pogriješio.
Koliko je teško dokazati grešku?
Zečević: Moramo razlikovati kazneni i građanski postupak. U kaznenom je uska odgovornost, a problem je građanski postupak. Po našem zakonu liječnik mora dokazati nevinost. U zapadnom svijetu pacijent dokazuje. Kod nas je to dosta teško.
U 2016. bilo je 80 posto više prijava DORH-u i Ministarstvu zdravstva zbog liječničkih pogrešaka.
Golem: To se događa zbog nerazumijevanja. Najveći rizik u liječenju je kod ginekologa. Bilo što neželjeno da krene u trudnoći je tragedija i ostaje sumnja je li trebalo biti tako ili nije. Pacijenti imaju prava pitati i treba im dati sve podatke. Radi se na tome da pacijenti imaju što više informacija. Gotovo 90 posto prijava koje dolaze su prijave zbog nerazumijevaja ili međuljudskih odnosa. Pacijent nema dojam da je učinjeno sve za njega.
Koliko problemi u sustavu doprinose pogreškama?
Golem: Polazimo od situacije liječničke greške. U liječenju jednog pacijenta sudjeluje tim od 7 – 12 ljudi koji rade zajedno. Ako dođe do nestanka struke, je li liječnik kriv za ono što se dogodilo dok se ne upali generator. Ako fali lijek, odgovara li liječnik ili sustav? Ako nastupi infekcija rane reći ćemo da je to liječnička pogreška. Ključno je za naše pacijente uvođenje kompenzacije za komplikacije. Pacijent ima sigurnost da će imati pomoć.
Tko bi trebao snosti te troškove?
Golem: Vlasnik objekta u većini slučajeva snosi 50 posto troškova, a drugih 50 posto svi zaposleni.
Oko 62 milijuna kuna trenutno iznose troškovi ovih naknada bolnica u Hrvatskoj. Dobiju li pacijeti dovoljne naknade?
Zečević: U svakoj državi je drugačije. U SAD-u su iznosi enormni, u EU su veći nego kod nas, ali svagdje su onolike koliko to dopušta stanje. Kod nas postoji nesavjesno liječenje, to ga nema nigdje u svijetu. Predlagao sam da se ukine taj naziv. I vani liječnici odgovaraju kazneno, ali zbog nanošenja tjelesne ozljede ili smrtne posljedice.
Golem: Morate znati da podaci govore da ginekolozi, neurokirurzi i kirurzi u SAD-u godišnje plate osiguranje od odštete pola milijuna dolara. Što mislite koliki je njegov dohodak ako to plaćaju. Mi trebamo postaviti sustav sukladno prostoru u kojem živimo.
