Situaciju u Agrokor u Novom danu komentirao je ekonomski analitičar Damir Novotny.
Pred kakvom se odlukom sada nalazi premijer Andrej Plenković?
“Ako govorimo o vezi između Vlade i Agorkora sada vidimo da je bilo pogrešno da se Vlada toliko involvira u cijeli taj proces.”
Je li moglo drugačije?
“Moglo je i moralo. Bez obzira koliko je Agrokor važan ekonomski, nije toliko da bi se Vlada bavila samo Agrokorom. Kada miješate politiku s mikroekonomikom poduzeća koje je insolventno neminovno se događaju ovakve stvari. Na samom je početku jasno bilo da je Agrokor prezadužena kompanija i da su vjerovnici stvarni vlasnici. To se trebalo rješavati u okviru solvencijskog prava, kroz stečajni zakon. Ovako se stvara dojam da su tu nekakvi lobiji koji su htjeli iz Agorkora izvući novac van. Činjenica da je Privremeno vjerovničko vijeće postavljeno političkim modelom i da je ono usmjeravalo financijske tokove prema političkim interesima otvara čitav niz dilema koje se mogu koristiti u dnevnoj politici, ali ne koriste poduzeću.”
VEZANE VIJESTI
Premijer Plenković preuzeo je odgovornost i javnim pozivom Anti Ramljaku da dostavi dokumente o angažiranju savjetnika.
“On je vlasnik procesa, osobno je pokrenuo taj proces. Odluka bi trebala biti doista promjena povjerenika i vjerovničkog vijeća te ići prema onome što je nužno – nagodbi.”
Zašto je ta dokumentacija dostavljena Vladi, a ne recimo Trgovačkom sudu koji bi formalno trebao odlučivati?
“Ja sam bio od početka protiv zakona i doista je pitanje tko zapravo upravlja procesom. Ako je to sud, onda je on taj koji bi trebao odlučivati. Da nije bilo tog posebnog zakona sud bi doista imao veliku odgovornost i tu politika ne bi imala utjecaj. Ovdje vidimo da se preklapa izvršna vlast s pravosuđem, što nikako nije dobro ako želimo dalje razvijati institucije.”
Gdje je nastao problem? Ministrica Dalić i ministar Marić tvrde da ne znaju ništa. Tko je formalno mogao kontrolirati načine kako su se sklapali ti savjetnički ugovori?
“Velika je odgovornost koju ima Ante Ramljak, ali i vjerovničko vijeće koje bi trebalo upravljati procesom u ime stvarnih vlasnika – vjerovnika. Vijeće se sada ograđuje od svih događaja.Kompanija je i dalje prezadužena i dalje ima ogromne probleme, nema naznaka restrukturiranja, nema naznaka nagodbe i opet sve upućuje na Privremeno vjerovničko vijeće koje je moralo upravljati kompanijom. Očito vidimo da je u tom politički oblikovanom vijeću bilo previše politike.”
Na koji će se način odučivati o daljnjim koracima? Je li moguće da Privremeno vjerovničko vijeće ostane do kraja, do same nagodbe?
“Sve je moguće kad imamo takav zakon, ali to ne bi bilo dobro. Poželjno je da se formira stalno vjerovničko vijeće koje bi oslikavalo stvarnu strukturu dugova – banke, vlasnici obveznica, dobavljači, a ponajmanje dioničari, njihov utjecaj je tu minoran jer njihgov je kapital nestao. Ključni su oni koji su financirali Agrokor, nikako politika, nikako vlast, nikako premijer Plenković.”
Određen je model novog vijeća, je li moguće dogovoriti takav model?
“Meni se osobno to grupiranje ne sviđa, opet ima određene politike u tome. U tom procesu nagodbe bi jedan euro duga morao biti jedan glas, kao kod dioničarskih struktura. Ako imati manjiski udio ne možete imati većinski udio u odlučivanju. Vjerovnici koji imaju više duga moraju imati više utjecaja u upravljanju.”
Prema neslužbenim informacijama Agrokor je 10. siječnja potpisao novi ugovor o prostorijama koje koriste najveći centri na idućih 12 godina. Može li takvu dugoročnu odluku donijeti izvanredni povjerenik?
“To su otvorena pitanja, do koje razine dugoročno poslovanje može voditi Privremeno vijeće i privremeni povjerenik.”
Koliko nam je poznato samo financijsko stanje u kocnernu?
“Nemamo baš jasnu sliku o tome kako posluje poduzeće nakon otvaranja predstečajnog postupka po posebnom zakonu. Prezentacije koje je Ramljak radio su više za javnost, više PR, teško je iz njih izvući zaključke kakvo je stanje i kako se kreću troškovi.
Možemo samo pretpostaviti bez restruktiuriranja mogu biti samo gubici. Konzum vjerojatno radi velike gubitke, ove ostale kompanije, koje su proizvodne, vjerojatno su se konsolidirale, ali daleko od toga da možemo tvrditi da je Agrokor zdrava kompanija. Sjećamo se da je i Antonio Alvarez u samo par dana govorio o restrukturiranju, da se 30 posto maloprodajnih objekata treba zatvoriti, 20 posto ljudi zbrinut. Ako se ti troškovi i dalje vuku, onda je to gruda snijega koja se samo povećava. Ti troškovi i dalje postoje, gomilaju se i možemo biti sigurni da sui dalje vrl ovisoki, a prihodi nisu ni približno na razini na kojoj bi morali biti. Očekujemo financijski izvještaj, revizorski izvještaj, ali nisam optimist. Agrokor mora prestati biti političko pitanje i mora postati ekonomsko pitanje.”
Što bi smjena povjerenika značila za sve dosad pokrenute procese?
“Vjerovnici bi morali konačno dolučiti tko će upravljati poduzećem, kakav tim. Po meni bi to trebao biti međunarodni tim koji bi bio lišen dnevnih kontroverzi. Doista stručnjaci koji bi imali zadatak sačuvati kompaniju od njene propasti. U tom kontekstu bih rekao da bi bilo mudro sada lopticu prebaciti u polje vjerovnika, formirati Stalno vjerovničko vijeće i oni bi trebali imenovati svog menadžera.”
Sve je izglednije da se nagodba neće postići do 10. travnja, već će se rok produžiti za još tri mjeseca. Što se može u ta tri mjeseca postići?
“Upozoravali smo da to neće biti dobro. Godina je bila više nego dovoljna da se s vjerovnicima razgovara i postigne dogovor. Ovo odgađanje neminovnosti… Ako se ništa neće činiti po tome, morat će se mijenjati zakon, a to opet nije dobro. Opet imamo politički proces. Ako se nagodba ne postigne poduzeće jednostavno mora pokrenuti stečaj. Sve dalje je produljenje agonije i može nas voditi prema većim problemima, većim komplikaicjama.”
Formalno za nagodbu trebaju glasati svi vjerovnici, a njih je više od 5000. Je li moguće da samo jedan zaustavi nagodbu?
“Teoretski može, to bi bilo pogubno. Zbog toga cijela ta konstrukcija nije dobra i približava. Mislim da se izgubilo previše vremena.”
Vidjeli smo da je Adris nezadovoljan novi modelom vjeroničkog vijeća.
“Adris je veliki vjerovnik, njega u procesu Privremenog vijeća nismo vidjeli i on doista može biti utjecajan i može zuastaviti posizanje nagodbe.
Tko su trenutno ključni igrači?
“Mislim da će to ipak biti bankari, ruske banke koje su najveći vjerovnici. Sudionici u roll upu će imati određeni utjecaj, ali se ipak dogovor mora postići s velikim banka, spomenuli smo i Adris…”
Postoji teorija da ruske banke preuzmu potraživanja Knighthead fonda?
“Ti fondovi po definiciji moraju prodati ta potraživanja, oni neće upravljati kompanijom nakon naogdbe. Takav tip fondova je po definiciji kratkoročni investitor i traži svoj izlaz, a naći će ga na onoj strani koja mu ga ponudi, a to mogu biti ruske banke. Ekonomski je to moguće pa čak i poželjno. Geopolitički to je drugo pitanje, geopolitika je od početka u priči i ima svoj interes. Ekonomski gledajući čak bi bilo poželjno da te banke budu dominantne u procesu nagodbe jer bi mogle imati interes očuvanja postojećih struktura. Agrokor sada ne vrijedi ništa, a banke bi mogle stvarati nove vrijednosti.
Koliko je zbog sistemskog rizika procjena EK-a o rastu Hrvatskog BDP-a smanjena?
“Direktno ne toliko. Domaće banke su rezervirale taj gubitak od Agrokora, dobavljači su se prilagodili, tako da to neće utjecati ekonomski. Indirketno je utjecalo da je poseban zakon imao utjecaj na institucionalni razvoj nacionalne ekonomije gdje se uporno intervenira u ekonomiju i u takvim okolnositma niti jedan ozbiljan investitor neće ući na hrvatsko tržištu i na taj način se smanjuje mogući ekonomski rast.”
