Opet se priča o zabrani rada nedjeljom. Inicijativa je to koja je prije gotovo 15 godina potekla iz crkvenih krugova, a koju je predvodio fra Bože Vuleta iz Franjevačkog instituta za kulturu mira. Podržavaju je i neki sindikati, među njima Nezavisni hrvatski sindikat.
Predsjednik NHS-a Krešimir Sever u razgovoru za N1 poručuje da ne odustaju: “Mi nećemo odustati od toga da se uredi rad nedjeljom, tražimo nove metode kako se može Zakon regulirati, a da opet ne upadnemo u klopku velikih trgovačkih lanaca koji će na Ustavnom sudu potegnuti pitanje diskriminacije”, kaže Sever koji vjeruje da će i nastojanja politike na mjerama oko demografije također ići u korist riješenja ovog problema.
VEZANE VIJESTI
Podsjetimo, Ustavni sud je već dva puta ukinuo zakonske zabrane rada nedjeljom. Najprije 2003. u mandatu vlade Ivice Račana, a potom i 2008. dok je na čelu vlade bio Ivo Sanader. U oba slučaja zabrane rada nedjeljom primjenjivale su se kratko jer je Ustavni sud ukinuo tu odluku s obrazloženjem da se radi o ograničavaju poduzetničke slobode.
Sever je za to da nedjeljom rade samo oni koji moraju jer, vjeruje, na taj način će lakše biti urediti takav rad i nad njim držati nadzor. Naravno, ističe, one koji radu nedjeljom treba dodatno platiti.
Aktualni Zakon o radu propisuje da je poslodavac dužan dodatno platiti rad nedjeljom, no kako nije definirano koliko, to znači da to može biti i svega nekoliko kuna više. Ta zakonska rupa se naveliko iskorištava.
Sever je mišljenja da bi, što se tiče trgovina u kojima se najviše radi nedjeljom i blagdanima, trebale biti otvorene samo one na benzinskim postajama, na kolodvorima i male obiteljske trgovine, ako to žele.
Prijedlog izmjena Zakona o radu U ime obitelji poslali su u saborski Odboru za rad u ožujku prošle godine. Predlažu 50 posto veće dnevnice te pravo da radnici biraju žele li raditi nedjeljom ili ne. Taj prijedog nije posalan u saborsku proceduru.
Sever kaže kako u HNS-u nisu skloni tom prijedlogu jer on kao takav ne bi mogao funkcionirati u Hrvatskoj. Kod nas, kaže, ne bi funkcioniralo da zaposlenik sam odlučuje hoće li raditi ili ne.
“Ljudi koji rade nedjeljom žale se u strahu da za radnu nedjelju dobiju 30-40 kuna, ali i da im daju 200 kuna, najveći broj njih ne bi pristao raditi nedjeljom. U strahu o tome pričaju jer naveći broj njih je prijavljen na određeno i boje se otkaza. Upravo je to manjkavost prijedloga U ime obitelji, ovo nije uređena zemlja da ljude možete pitati žele li raditi nedjeljom, oni su su strahu i boje se odgovarati na takva pitanja. Nisu uzeli u obzir taj faktor straha i nesigurnosti”, kaže Sever.
Na pitanje je li sadašnja odredba Zakona o radu, po kojoj poslodavci sami određuju koliko će platiti radnika za rad nedjelom, grijeh sindikata jer godinama nije ništa učinjeno da se to promijeni odgovara: “Ne bih tako rekao, mi upozoravamo, ne donosimo zakone, nismo odustali.”
Podsjeća da se devedesetih godina, iako smo živjeli u komunizmu, velika većina trgovina nije radila vikendom, i to ne zbog Crkve već, kaže, zbog običaja. Dolaskom stranih lanaca sve se promijenilo.
“Moćne gazde ucjenjuju politiku na vrhu otpuštanjem tisuća ljudi”, kaže Sever dodajući da je unutar naše politke zavladao neoliberalni duh.
“Veliki trgovački lanci ne ponašaju se tako u svojim matičnim zemljama, a ovdje rade pritisak kako bi što prije vratili uloženi kapital. Bahati su i pozivaju se na ravnopravnost, a niti ne pada im na pamet da to rade kod kuće, jer takvo nešto kod njih ne prolazi”, kaže sindikalni šef.
Zaključuje da će vlast morati nešto poduzeti jer tisuće ljudi koje odlaze iz zemlje čine to prvenstveno zbog niskih plaća i nesigurnosti, dok je nezaposlenost tek na trećem mjestu.
Današnju situaciju, ističe, možemo “zahvaliti političkim elitama i bahatim poslodavcima koji radnike ne tretiraju kao čovjeka već isključivo kao sredstvo za ostvarivanje profita”.
“Ta će se filozofija morati napustiti, to je nešto na čemu će se morati poraditi ako ova zemlja želi opstati.”, poručio je Sever.
