Salapić o novom Ovršnom zakonu i oprostu dugova

Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Josip Salapić bio je gost Točke na tjedan u kojoj je govorio o novom ovršnom zakonu te o mjerama koje će biti poduzete kako bi se riješio problem blokiranih građana Hrvatske.

Mjera po mjera – prva je mjera ona otpisa dugova, tko će se moći prijaviti, koji su kriteriji?

“Kako je rekao predsjednik Vlade Andrej Plenković ovo su tri mjere, ja ih ne bi nazvao vatrogasnim jer se na njima radi mjesecima. Svjesni smo da je velik broj blokiranih građana Hrvatske, njih više od 325 tisuća, to nije samo politički, već nacionalni problem i Vlada je svjesna da se problem treba riješiti pod hitno. Želimo da mjere budu provedive i da obuhvate što veći broj ugroženih ljudi i da im se omogući novi početak. Želimo jednokratko otpisati dug kategoriji ljudi, njih oko 31.500, znači jednokratko otpisati dug prema središnjoj državi, tu bi spadali porezi, dugovi prema HZZO-u, mirovinskom osiguranju, dugovi za komunalne naknade, za Grad Zagreb… To bi bila mjera koja bi išla u kategoriju ljudi koji spadaju u socijalno ugroženu skupinu, ljudi koji primaju socijalnu naknadu. Mi smo otprilike vidjeli strukturu duga i najviše je prema središnjoj državi i ono što ide na teret državnog proračuna”.

Jesu li tu uključeni i dugovi prema HRT-u i HEP-u?

“Razgovara se sa svima, ove javne tvrtke bi trebale ući u prvu kategoriju, međutim dio spada i u drugu pa će se nadovezati, a koje bi išle kao mjera da se vjerovnicima, manjima i većima, što bi obuhvatilo velik broj građana, omoguće porezne olakšice u što je uključeno Ministarstvo financija. Moramo biti svjesni da svaka mjera mora imati normativnu aktivnost Vlade i Sabora. U drugu kategoriju bi trebale svakako ući i banke jer smo svjesni da je dug prema bankama 50 posto ukupnog duga svih građana koji su u blokadama i ovrhama. Tu bi trebali ući i teleoperatera, oko 180 tisuća ljudi duguje 200 milijuna. Tu spadaju i ostali vjerovnici koji nisu pokriveni, a pristali bi da uz poreznu olakšicu pristanu i pomognu građanima”.

Koji su kriteriji prve mjere?

“U timu koji je vodio ministar Bošnjaković su bili predstavnici Ministarstva obitelji, financija, socijale, iz Porezne uprava, svi oni koji bi bili vjerovnici za ovu prvu mjeru i u povezivanju s Ministarstvom obitelji smo dobili kategoriju korisnika mjesečnih naknada. To je 31.500 ljudi koji su najugroženiji i u blokadi su. To je ta ciljana skupina”.

Koliko bi im se duga oprostilo?

“To povezujemo i s onim limitom o osobnom stečaju potrošača koji bi bio 20 tisuća kuna, ali bi moglo biti više. Nismo to još zaključili, znat ćemo sljedeći tjedan. Ako je dug veći, a odnosi se na dug prema srtdišnjoj državi to se razmatra. Oko 200 milijuna kuna. Sustav koji je bio 2015. je pokazao nedostatke. Ne želimo izaći s mjerom koja nije provediva. Ozbiljno smo je proučili i želimo da bude provediva”.

Ranije se ljudi nisu mogli prijaviti ako imaju neku imovinu koju mogu prodati. Ostaje li to?

“Kriterij je primanje socijalne naknade, neće biti rasprodaje imovine. Želimo pomoći najugroženijima.”

Ukupno su tri mjere, koliko dužnika se želi osloboditi i koji je otprilike iznos?

“U prvoj mjeri je 31.500 ljudi i otprilike 200 milijuna kuna, u drugoj skupini porezne olakšice za širi krug vjerovnika koji, ako pristanu bi imali beneficije i olakšice u svom poslovanju, obuhvatilo bi se više od 200 tisuća ljudi koji spadaju u skupinu koji nisu poduzetnici i obrtnici. Govorimo o 40 milijardi kuna duga, ali vodimo računa o tome da 4.700 obrtnika i poduzetnika drži dug od 26 milijardi. Mjere se odnose na sve. Moramo svakako razdvojiti ljude i imati strukturu po kategorijama duga. Treća kategorija su ljudi koji su duže godina blokirani i trebala bi im se dati šansa za novi početak.”

Druga mjera, kako bi se dug otpisivao?

“To bi bilo više mehanizama, bila bi mjera otpisa dugovanja, nismo ograničili iznos jer ovisi o normativnosti na koji ćemo način utvrditi funkcioniranje zakona koji bi išao u korist toga kao porezna olakšica i na što su vjerovnici spremni, koliko su se spremni odreći. Razgovori su pozitivni.”

Koliko bi mogli otpisati?

“Više milijardi kuna”.

Jesu li tu i javni bilježnici?

“Razgovara se sa svima, prešli smo na troškove ovršnog postupka i u ovom procesu stvaranja novog ovršnog zakona ti će troškovi biti itekako manji. Namjera je Vlade da novi ovršni zakon treba vrijediti u Hrvatskoj sljedećih 20 godina. Bilo bi najpoštenije da svi koji su u procesu shvate da ovo nije samo problem države već svih koji su u tome sudjelovali”.

Koliko će trajati pregovori sa subjektima?

“Radi se o dva, tri tjedna jer nema vremena”.

Osobni stečaj potrošača nije zaživio, zašto?

“Zakon nije zaživio jer bi sam dužnik trebao biti pokretač, a nije imao namjeru pokrenuti ga. Ako će dužnik imati povjerenika koji će upravljati njegovom imovinom ta je mjera s razlogom bila nepopularna. Mi želimo da mjera automatizam, da bi se ubrzao postupak, da je dužnik svojoj voljom mogao koristiti skraćeni osobni stečaj što znači da FINA osobu koja je blokirana tri godina i iznosa do 20 tisuća kuna se automatizmom pokreće osobni stečaj. Bez pristanka toga neće biti. Ovo je mjera koja treba biti novi početak. Nema rasprodaje nekretnine, ako dužnik ima neka sredstva, imovine manje vrijednosti, a nisu nužna za život ond bi se to pokušalo. Ako nema sredstva to bi se u potpunosti otpisalo. Takva bi osoba u odnosu na strukturu duga imala povjerenika koji bi nadzirao ponašanje dužnika kako se ne bi ponovila situacija i dug”.

Definiranje primanja koja su zaštićena

“Vodimo računa o tome, zakon će biti potpuno drugačiji, prošli zakon upravo zbog tih problema nije zaživio, uvažavamo dostojanstvo čovjeka, to je socijalna mjera kojom se čovjeku želi pomoći. Povjerenika je malo, svega dvoje za 2017. godine, više je razloga, sustav nije funkcionirao, nije bilo sredstava za njihove plaće… Mi razmatramo hoće li povjerenici biti osobe iz cenatra za socijalnu skrb ili djelatnici Fine, treba uskladiti te dvije stvari. Vjerujem da ćemo do kraja tjedna imati određena rješenja.

Koliki će biti trošak?

“Razmatramo mogućnosti, eventualno i odvjetnici, ali na način da to ne bude trošak koji bi netko na ovom zakonu mogao zaraditi, država bi se uključila ali u minimalnom iznosu. Postojat će sredstva, to nisu vatrogasne mjere, od prošle godine se radi na tome.”

Koliko će koštati provođenja mjera?

“U mjeri bi bilo uključeno oko 81 tisuća dužnika, to bi bilo od onih 30 tisuća dužnika plus ovih 80 tisuća i ova kategorija u kojoj može biti više od 200 tisuća – veliki broj građana je zahvaćen s tim i zato je nama važno da svaka normativna aktivnost i akt Ministarstva pravosuđa i Vlade bude dobro isplanirano i da se ponovi 2015. godina. Želimo obuhvatiti što veći broj građana, ova mjera koja može intervenirati i zahvatiti 150 tisuća ljudi, a ako vjerovnici pristanu na to broj bi bio još i veći. Mislim da je u ovakvom rješavanju problema važno biti optimističan.”

Blokirani su nezadovoljni mjerama, očekuju da će više plakati nego pljeskati. Traže moratorij na ovrhe. Jeste li spremni na to?

“Razmatraju se svi modeli. Predstavnici udruge Blokirani su bili dio radne skupine, za stolom se riješavaju problemi. Nitko nema volju raditi nešto što nije provedivo, tim ljudima treba pomoći. Imate raznih vrsta dugova ali ovo bi trebao biti rad za opće dobro. Novi ovršni zakon je zakon koji štiti vladavinu prava da dužnik mora vratiti vjerovniku ono što je uzeo, nije samo dužnik onaj koji je dužan banci ili za račun, to je alimentacija koju otac ne plaća majku. Za alimentaciju nema oprosta duga, za kaznena djela, za prekršaje i imovinske štete uzrokovane kaznenim djelom, samo opravdani otpisi dugovanja.”

Moratoj na ovrhe?

“To nije nacrt koji je gotov, to je kompleksno rješavanje problema, novi ovršni zakon će pokušati intervenirati u tom smjeru.”

Gomilanje ekstra troškova na glavnicu, to je najveći problem. Razmatrate li zastaru ovrhe?

“Jedna od mogućnosti je zastara ovrhe nakon određenog broja godina, razmatra se više od 5 godina, razmatra se mogućnost intervencije u kamate. Neke ovrhe su nenaplative i neće biti nikada naplaćene, nema smisla da Fina za nekog tko više nije vjerovnik drži kod sebe dugi niz godina. Ako se vidi da neće biti provedivo, to jednostavno treba maknuti.”

Što je s ograničenjem ukupnog broja troškova na minimalne ovrhe od par stotina kuna?

“Najvažnije je naglasiti da je najveći problem trošak ovršnih postupaka, sudjelovanje odvjetnika i bilježnika i tarifa koje su bile prisutne dosad u budućnosti neće postojati. Razmatra se da dužnik koji se našao u ovakvom problemu pravično vrati ono što je dužan na način da mu se pomogne, da nitko na socijalnom slučaju ne zarađuju novac.”

Što je s preprodajom duga agencijama za naplatu dugovanja?

“To je poseban problem, intervencijom u ove zakone to nije tema ali otvorit će se i ona.”

Kada možemo očekivati novi ovršni zakon?

“Neće trebati cijela godina, plan nam je do ljeta završiti taj posao. Važna je osjetljivost Vlade, cilj premijera je da se obnovi zakon koji će vrijediti sljedećih 20 godina, da će imati senzibilitet prema zaštiti vladavine prava i štititi dostojanstvo čovjeka.”

Je li Vlada ubacila u 5. brzinu zbog kritika predsjednice?

“Nema pritisaka, mi to možemo razmatrati kao konstruktivni doprinos predsjednice za novi ovršni zakon. Iako on može biti konkretan, svaki prijedlog je dobrodošao. Takav prijedlog dosad nismo dobili. Komentirati se može što se hoće, mi svakodnevno već nekoliko mjeseci radimo na novom ovršnom zakonu i problemu blokiranih građana, a to može konkretno samo Vlada koja ima konkretne ovlasti.