Proljeće je i sezona parenja zmija je u tijeku pa ih planinari i ljubitelji prirode sve češće susreću u prirodi dok su u potrazi za ženkama. No, ne treba ih se bojati, uvjerava nas poznati hrvatski zmijar Neven Vrbanić (45), koji u svome zagrebačkom domu drži četrdesetak egzotičnih i domaćih vrsta, od kojih su mnoge otrovnice.

“Zmije su solo igrači, žive individualno, same za sebe. Kao što sam već rekao, vrlo su plašljive i žive skrovito, a ima ih jako inteligentnih. Mnoge od njih instinktivno izbjegavaju sukob, pogotovo s ljudima”, kaže zagrebački zmijar.

Zmije se nas boje više nego mi njih

“Zmije su, prije svega, vrlo plašljive životinje. Napadaju isključivo kad misle da su u opasnosti, primjerice, kad netko bere šparoge pa posegne rukom prema zmiji koja zamisli da je to neki predator. Međutim, ako vidiš zmiju na udaljenosti od nekoliko metara, nema šanse da će krenuti prema tebi i napasti te”, kaže Vrbanić za Jutarnji list.

Otrovnice u Hrvatskoj

Vrbanić ističe da u Hrvatskoj žive tri vrste otrovnica: poskok, riđovka i žutokrug. Potonju je, gotovo nemoguće vidjeti u prirodi jer živi na planinama iznad 1500 metara, koje moraju imati i prikladne čistine, visoke pašnjake, koji predstavljaju jedini habitat te raritetne vrste koja se hrani guštericama i insektima.

“Riđovka je mnogo raširenija, nje je inače puno posvuda u svijetu”, nastavlja Vrbanić. “Kod nas je nema koliko i poskoka, ali ima je stvarno mnogo južno od Save, u Slavoniji. Međutim, i ona se rijetko vidi, jer živi u visokim travurinama na rubovima polja i ravnica, gdje se hrani miševima. Poskoka, s druge strane, imamo posvuda: u Dalmaciji, Istri, Gorskom kotaru, u Lici, na otocima… Ta zmija može živjeti svuda gdje ima kamenja”, objašnjava.

Na što treba paziti u Zagrebu?

Kad je riječ o zagrebačkom području, Vrbanić je uvjeren da je nemoguće sresti poskoka na popularnim sljemenskim planinarskim pravcima.

“Ima ih na istočnim obroncima Medvednice, pogotovo oko kamenoloma, Markuševac, Čučerje… Viđali su ih i na zapadnim obroncima Medvednice, iznad Podsuseda. Teško je utvrditi točan broj zagrebačkih poskoka ili legla, ali znamo gdje su im staništa ovdje. I prilično sam siguran da ne napuštaju te prostore kamenoloma”, uvjerava.

Gdje zmije ujedaju?

“Od poskokova ugriza možeš se izvući i bez seruma”, nastavlja.  “Zmije grizu periferno, najčešće za ruke ili noge. Ako si baš nesretnik, poskok će te ugristi za gornji dio tijela, a tada nemaš šanse ni sa serumom”, kaže zagrebački zmijar koji također upozorava da pri susretu sa zmijama treba ostati smiren, jer one, ponavlja, nikad ne napadaju prve, a ljudi se doista plaše jer instinktivno misle da je riječ o nadmoćnijem predatoru protiv kojeg nemaju šanse.

“Takozvane najezde zmija kojima se sezonski plaše ljudi plod su njihove pojačane aktivnosti u proljeće, kad im je sezona parenja. Također, kad dolaze u naseljena mjesta, to samo znači da su žedne jer je sušno razdoblje. Mjesta za zabrinutost nema. Sve što treba je paziti gdje se hoda i kamo se gura ruka u potrazi za jestivim biljem”, uvjerava nas Vrbanić

Kakva je situacija s protuotrovom?

“Seruma ima još za ovu godinu, a onda će nastati problemi ako se nešto ne promijeni u Imunološkom zavodu. Ima ga Zarazna u Zagrebu, KBC u Splitu, bolnica u Zadru čini mi se… 

Poskok

Najotrovnija i najopasnija europska zmija iz porodice ljutica. Živi na kamenitim i sunčanim područjima. U Hrvatskoj se nastanio na otocima Krku, Pagu, Viru, Pašmanu, Ugljanu, Korčuli, Hvaru, Braču i Mljetu, a nalazimo ga i u Lici, na Medvednici, Žumberku, Banovini, na Kordunu, Ravnoj Gori, Kalniku, u Istri, Zagori i Hrvatskom zagorju. Naraste do metra, a na Velebitu viđeni i veći.

Ugriz poskoka može biti smrtonosan za ljude, a otrov mu se pretežno sastoji od hemotoksičnih tvari koje zgrušavaju krv te izazivaju šok. Prvi simptomi trovanja su bol i/ili oticanje ugrizenog dijela tijela. Otok se javlja 2, 3 minute nakon ugriza i brzo se širi. U velikih primjeraka zubi mogu biti dugi i 1 cm pa otrov mogu unijeti u mišić, što ubrzava razvoj simptoma trovanja. 

Riđovka

Riđovka je zmija otrovnica iz porodice ljutica, a naraste do 75 cm. Najbolje je proučena i najrasprostranjenija zmija na svijetu. Tijelo riđovke je deblje, ima spljoštenu “njušku”, a većina riđovki ima jasnu cik-cak liniju na leđima koja je obično bez bljeđe središnje linije.

Riđovka naseljava surovije predjele i može se sresti i iznad 3000 m/nv. Prisutna je i u močvarnim područjima sa šikarom u Slavoniji, ali i u planinama Gorskog kotara. Za razliku od poskoka, ulazi i u vodu. Dobro pliva te je aktivna osobito noću i za vlažna vremena. Preko dana se sklupča i sunča ili se odmara ispod gomile kamenja, korijenja ili u mišjim rupama. Iako je otrovna, za razliku od poskoka, njezin otrov nije smrtonosan za ljude, ali je odlazak liječniku nužan jer ugriz izaziva snažnu bol, a moguće su i mučnine.

Žutokrug

Žutokrug je zmija sivo-žuto boje koja najčešće naraste pedesetak centimetara, a prepoznatljiva je po tamnoj cik-cak šari na leđima. Jedna je od tri zmije otrovnice koje žive na području Hrvatske.

Hrani se uglavnom kukcima koje guta žive, bez upotrebe otrova koji je najslabiji od svih otrovnica koje žive na području Hrvatske. Ako se žutokrug izaziva, može ugristi čovjeka, ali ugriz nije smrtonosan. Posljedice su slične ubodu pčele, što znači oticanje i laganu temperaturu. Žutokrug je zmija slična riđovki, no manja je i ima užu glavu u odnosu na nju. Žutokrug živi na suhim planinskim travnjacima s rijetkom vegetacijom. U Hrvatskoj je to područje Kamešnice, Troglava na Dinari i južnog Velebita, piše Jutarnji list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.