Istraga je pokazala da bivši ministar financija Slavko Linić nije zloupotrijebio svoje ovlasti i položaj u slučaju predstečajne nagodbe u Spačvi, objavio je USKOK na svojim stranicama.
U toj predstečajnoj nagodbi nije bilo niti nikakvih malverzacija kojima bi bio oštećen proračun Republike Hrvatske.
Priopćenje USKOK-a prenosimo u cijelosti:
“Povodom medijskih objava kojima se ukazivalo na moguće nezakonitosti i nepravilnosti u postupku predstečajne nagodbe između Ministarstva financija RH i dužnika društava Spačva; a prema kojima je ministar financija Slavko Linić oštetio državni proračun Republike Hrvatske; USKOK je od Ministarstva financija RH pribavio svu relevantnu dokumentaciju koja se odnosi na postupak predstečajne nagodbe s navedenim društvom, te je Policijskom nacionalnom Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) naloženo provođenje kriminalističkog istraživanja.
Na temelju rezultata provedenog kriminalističkog istraživanja i analizom prikupljene dokumentacije, utvrđeno je kako u postupanju ministra financija Slavka Linića, a niti drugih osoba koje su sudjelovale u postupku sklapanja predstečajne nagodbe, nisu ostvarena obilježja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti, niti je provedbom postupka navedene predstečajne nagodbe oštećen proračun Republike Hrvatske.
Nadalje, povodom izjave Slavka Linića koje je iznio na konferenciji za medije održanoj 29. svibnja 2014., kao i napisa u medijima, PNUSKOK-u je naloženo provođenje kriminalističkog istraživanja radi razjašnjenja mogućih nezakonitosti u postupcima odobravanja kredita HBOR-a društvu Mali Biskviti, kredita Centar banke društvu Miglu Autopraone, provođenju poreznog nadzora nad društvom INA, zamjene založnog prava zasnovanog na nekretninama društva Konel te kupnje zakupljenog poslovnog prostora u Slavonskom Brodu od društva Mostarkić.
Analizom prikupljene dokumentacije koja se odnosi na poslovne događaje spomenutih društava te na temelju rezultata provedenog kriminalističkog istraživanja utvrđeno je kako se u ponašanju osoba koje su sudjelovale u tim postupcima nisu ostvarila obilježja kaznenih djela koja se progone po službenoj dužnosti, a niti je uslijed tih postupaka nastupila šteta za proračun Republike Hrvatske.”, stoji u priopćenju USKOK-a.
Afera Spačva povod za Linićevu smjenu
Neposredan povod Linićeve smjene bio je upravo “slučaj Spačva”, u kojem ga se prozivalo da je u predstečajnoj nagodbi pogodovao toj tvrtci, no nesuglasice s Milanovićem su započele znatno ranije, nakon što je Linić odbio smijeniti svog pomoćnika Branka Šegona, osumnjičenog da je svojoj tvrtci priskrbio povoljan poduzetnički kredit u HBOR-u. Milanović je Liniću zamjerio i prijateljstvo s riječkim poduzetnikom Jozom Kalemom, a Linić je uzvratio pismom članovima Predsjedništva SDP-a, u kojem je tvrdio da ga premijer lažno optužuje i da je od smjenjenog ministra mjesecima skrivao podatke o slučaju Spačva. Situacija se rasplela na burnoj lipanjskoj sjednici Glavnog odbora SDP-a, kada je tijesnom većinom Linić isključen iz stranke.
PROČITAJTE JOŠ
Liniću se na teret stavljalo da je u predstečajnoj nagodbi prihvatio preveliku procjenu livade koju je uzeo u zamjenu za dugove tijelima javne uprave i tvrtki u većinskom državnom vlasništvu. Dug je iznosio nepunih 28 milijuna kuna, a procjena zemljišta bila je na 33 milijuna.
Linić je rekao da su tri različita sudska vještaka procjenjivale zemljište na približno istu vrijednost, te je ona stoga i uzeta kao relevantna za predstečajnu nagodbu.
U drugoj situaciji s vlasnički povezanom tvrtkom Čvor, za njezino zemljište prihvaćena je procjena na 11 milijuna kuna, kroz koje je onda “prelomljen” dug prema državi od 4,3 milijuna kuna.
Godinu dana kasnije šefica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec objavila je nove procjene prema kojima je vrijednosti zemljišta šest puta manja.
