N1 televizija ekskluzivno donosi sadržaje transkripata iskaza Martine Dalić, Ante Ramljaka i Zorana Besaka danih USKOK-ovim istražiteljima.

• Plenković upoznat sa svim sastancima.

“Također moram kazati da se ovaj sastanak kao i drugi sastanci odvijaju uz znanje predsjednika Vlade RH, njegovo odobrenje i kasnije izvještavanje.”
Iz iskaza Martine Dalić

“Uslijedilo je više sastanaka s premijerom, te g. Petrovom kao predsjednikom Mosta, nadalje bio je prisutan i g. Božinović kao predstojnik kabineta premijera Plenkovića, ministrica Dalić te ministar financija Marić. Bilo je najmanje 5 do 8 sastanaka”
Iz iskaza Zorana Besaka

• Zdravko Marić od Ivice Todorića izvješće o stanju u Agrokoru.

“Osim toga iznijeli su i druge, po njima moguće, vidove financijske podrške države, te su nam pritom predali i prezentaciju o stanju u društvu, koji je preuzeo kolega Marić”
Iz iskaza Martine Dalić

• Prvo Borg pa Todorić

“Razmatrali smo tko bi mogli biti predstavnici HDZ-a u budućoj radnoj skupini te sam ja predložila Tomislava Matića i Antu Ramljaka… Zdravko Marić predložio je Tončija Korunića… U odnosu na predstavnike Mosta navodim da je premijer Plenković nazvao Božu Petrova, kao predsjednika Mosta, i kazao mu da predloži kandidate za radnu skupinu, te je drugog dana Božo Petrov meni putem SMS-a poslao svoje prijedloge kandidata u osobama Branimira Bricelja i Zorana Besaka, te mi je proslijedio njihove kontakte”
Iz iskaza Martine Dalić

• “Izuzimanje” Zdravka Marića

“Kada smo radili na rješavanju problematike TD Agrokor, odnosno mogućim rješenjima, nisu bili prisutni predstavnici TD Agrokora, međutim, koristili smo se mišljenjem i saznanjima ministra Zdravka Marića obzirom da je isti bio dugogodišnji zaposlenik TD Agrokor te bi nam on govorio o eventualnim reakcijama Ivice Todorića za naše prijedloge za rješavanje problematike.”
Iz iskaza Zorana Besaka

• Radna skupina izvršila je dubinsku analizu stanja u Agrokoru za 30 minuta.

“…raspolagali (smo) javno dostupnim podacima u vidu financijskih izvještaja te smo vrlo brzo u roku od pola sata izvršili inicijalno dubinsko snimanje i utvrdili velike financijske probleme Koncerna…”
Iz iskaza Zorana Besaka

• Martina Dalić uređuje medije

“Sadržaj tog sastanka na neki je način završio kod novinara, koje objavljivanje sam osobno spriječila obzirom da je u to vrijeme Ministarstvo financija izdavalo obveznice s jedne strane, a s druge strane prijeti rušenje najveće kompanije.”
Iz iskaza Martine Dalić

• Martini Dalić na raspolaganju FINA i SOA

“Što se tiče praćenja mogućih poteza Ivice Todorića, ja sam dogovorila s direktorom FINA-e da prati da li će Ivica Todorić pokrenuti, odnosno podnijeti zahtjev za PSN i da prati stanje blokade računa društva. On me 22. ožujka 2017. u 14:25 obavijestio da su došle prve zadužnice na Konzum d.d…”

“Ujedno smo šefa SOA-e zamolili da uvidom u raspoložive mu podatke provjeri background ovih ranije navedenih osoba… U međuvremenu je stigao podatak SOA-e….”
Iz iskaza Martine Dalić

• Ramljak bez funkcije na sastanku sa Sberbankom

“…a sa mnom je uz g. Davora Božinovića po dogovoru sa Andrejem Plenkovićem na sastanku prisustvovao i Ante Ramljak, jer “nema se tko”, kolegi Božinoviću to nije bio fah, ostali su se izuzeli…”
Iz iskaza Martine Dalić

• Dalić Ramljaka šalje Knightheadu

“Također, 30. ožujka 2017. našao sam se i sa predstavnicima fonda Knighthead Capital Management na koje me je uputila potpredsjednica Vlade Martina Dalić…”
Iz iskaza Ante Ramljaka

• Vrha HDZ-a znao je za plan

“…u središnjici HDZ-a održan je sastanak na kojem su bili prisutni predsjednik Plenković i Jandroković, Brkić, Božinović, Čuljak, Butković, Maletić, Stier i drugi istaknuti članovi HDZ-a, odnosno rukovodstvo. Tada je predsjednik HDZ-a, Andrej Plenković, predočio i objasnio problem TD Agrokora kao i tehnologiju rješavanja tog problema…Nakon završetka ovog sastanka nazvao me zamjenik predsjednika HDZ-a, Milijan Brkić, te mi rekao da ja imam političku podršku da riješim ovaj problem.”
Iz iskaza Martine Dalić

Nakon svega što se saznalo nakon njezina, ali i iskaza Ante Ramljaka i Zorana Besaka, DORH je odbacio kaznenu prijavu koju su protiv Martine Dalić podnijeli Živi zid i Slobodna Hrvatska.

19.2.2017.

Sastanak Todorića i Marića za koji u Mostu nisu znali.

Davor Božinović bio je osoba koja je u veljači 2017. godine prva skrenula pozornost Martini Dalić da je Agorkor u problemima. Taj zaključak je iznesen na sredinom mjeseca održanom sastanku koalicijskih partnera, gdje su predstavnici MOST-a bili ti koji su predložili osnivanje radne skupine financijskih stručnjaka kao pomoć Vladi u sagledavanju i razumijevanju problema u tom društvu. Tada su partneri iz MOST-a inzistirali da ministar financija Zdravko Marić ne bude aktivno angažiran u radu te skupine. Unatoč inzistiranju članova MOST-a, 19.2.2017. upravo je ministar financija u društvu Martine Dalić otišao na inicijalni sastanak. Todorić je na tom sastanku priznao da su u problemima, ali je isto tako kazao da je u pregovorima s kreditorima. Osim toga Todorić je tražio i podršku države, konkretno HBOR-a.

Dalić iskazuje:

“U veljači 2017. ja sam obnašala dužnost potpredsjednice Vlade RH i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta. U tom svojstvu g. Božinović kao tadašnji predstojnik Ureda premijera izvijestio me sredinom veljače 2017. da su se na sastanku našli predstavnici koalicijskih partnera HDZ-a i Mosta gdje su predstavnici Mosta istaknuli da se u TD Agrokor d.d. gomilaju ogromni problemi i da predlažu osnivanje radne skupine financijskih stručnjaka kao pomoć Vladi RH u sagledavanju i razumijevanju problema u tom društvu, pri čemu da inzistiraju da ministar financija Zdravko Marić ne bude aktivno angažiran u radu te skupine.

15. ili 16. veljače ponovno sam dobila informaciju od g. Božinovića da mu se obratio vlasnik TD Agrokor Ivica Todorić i da je tražio sastanak s premijerom, inzistirao je da to bude hitno, pa smo kolega Zdravko Marić i ja po nalogu premijera Andreja Pienkovića 19. veljače 2017., u nedjelju, pošli na inicijalni sastanak s Ivicom Todorićem i njegovim suradnicima Ivanom Crnjcem i Antom Todorićem, a sastanak je bio u nedjelju, jer smo kolega Marić i ja u predstojećem tjednu imali zakazana poslovna putovanja.

Na tom sastanku Ivica Todorić je u bitnome kazao se njegovo društvo našlo u velikim problemima na način da nemaju sredstava za podmirenje svojih obveza i da su u postupku traženja novih izvora financiranja kroz kredite, u kojem smislu su tražili da HBOR podrži Agrokor. Osim toga iznijeli su i druge po njima moguće vidove financijske podrške države, te su nam pri tom predali i prezentaciju o stanju u društvu, koji je preuzeo kolega Marić.”

22.2.2017.

Sastanak na kojem je Vujčić govorio o 60 milijardi duga Agrokora i na kojem se rodila ideja o ekspertnoj radnoj skupini

Prije takozvanog tajnog sastanka u Banskim dvorima na kojem je sudjelovao Ivica Todorić, na Markovom se trgu sastajalo često. Martina Dalić USKOK-u je prepričala sastanak koji se, kao priprema za susret s Ivicom Todorićem, odvio 22. veljače 2017. godine. Osim predsjednika Vlade, na sastanku su prisustvovali guverner HNB-a Boris Vujčić, Goran Marić, Zdravko Marić, Davor Ivo Stier i Davor Božinović. Boris Vujčić je, prema tumačenju Martine Dalić, okupljenima dao do znanja da prema izračunu HNB-a dug Agrokora iznosi 60 milijardi kuna.

Dalić iskazuje:

“Mi smo primili na znanje rečeno i 22. veljače 2017. održan je sastanak na kojem se raspravljalo o osnivanju radne skupine, sve kroz pripremu za sastanak između premijera Plenkovića i lvice Todorića, problematika je bila pred nama, na sastanak je radi shvaćanja konteksta događaja bio pozvan guverner Boris Vujčić, koji nam je priopćio da je prema izračunu HNB dug TD Agrokor d.d. 60 milijardi kuna. Na sastanku su bili, osim guvemera, premijer Plenković, ministri Goran Marić, Zdravko Marić, zatim bili su prisutni i, mislim, Davor Ivo Stier i Davor Božinović. Razmatrali smo tko bi mogli biti predstavnici HDZ-a u budućoj radnoj skupini te sam ja predložila Tomislava Matića i Antu Ramljaka. Predložila sam upravo njih dvojicu, jer su obojica imali potrebna sofisticirana financijska znanja, iskustvo državne službe i privatnog sektora, a niti jedan aktualno nije bio povezan s bankarskim sektorom odnosno financijskim institucijama, a niti sa TD Agrokor d.d. Zdravko Marić predložio je Tončija Korunića, a moram kazati da je i Goran Marić također istaknuo kvalitetu predloženih Ante Ramljaka, Tomislava Matića kao i Tončija Korunića, za koje je kazao da ih poznaje od ranije kao stručnjake, te su navedene tri osobe postale kandidati radne skupine ispred HDZ-a, obzirom da je premijer PlenkovIić dobio pozitivno mišljenje svih prisutnih o navedenim osobama, isti su i predstavljali HDZ u budućoj radnoj skupini. U odnosu na predstavnike Mosta navodim da je premijer Plenković nazvao Božu Petrova, kao predsjednika Mosta, i kazao mu da predloži kandidate za radnu skupinu, te je drugog dana Božo Petrov meni putem SMS-a poslao svoje prijedloge kandidata u osobama Branimira Bricelja i Zorana Besaka, te mi je proslijedio njihove kontakte.

Tijekom trajanja sastanka na kojem smo dogovorili predstavnika HDZ u radnu skupinu ja sam kontaktirala Ramljaka i Matića, mislim da je Zdravko Marić kontaktirao Korunića te smo pitali da Ii su voljni pružiti pomoć Vladi. Ujedno smo dogovorili da se Zdravko Marić i ja s njima nađemo, objasnili smo o čemu se radi i što je smisao njihovog angažmana te pitali da li su voljni pomoći Vladi RH, a oni su potvrdili da stoje na raspolaganju. Ujedno sam telefonom, po uputi Bože Petrova, kontaktirala Bricelja i Besaka, to je bilo sljedećeg dana.”

“Izuzimanje Zdravka Marića”

Kako iskazuje Martina Dalić, N1 televizija objavila je da je u Vladi održan sastanak između Ivice Todorića i Vlade RH, čime je “ova stvar dobila svoj javni život”. Nakon ove, ali i objave o padu vrijednosti obveznica Agrokora za 10% Zdravko Marić, ministar financija, izuzeo se iz daljnje komunikacije s ekspertnom skupinom i svake druge aktivnosti i poslova vezanih uz Agrokor. No, što je sve i kako Marić djelovao prije, ali i poslije toga?

  Protiv ministra financija je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pokrenulo postupak u kojem je procjenjivalo je li bivše Marićevo zaposlenje u Agrokoru utjecalo na nepristranost Marića kao ministra financija. U konačnoj odluci Povjerenstva zaključeno je da je Marić na sastancima održanim 26.2.2017. i 3.3.2017. prenio zabrinutost i dao prijedloge za pronalazak rješenja u Agrokoru bez iznošenja osobnih stavova, mišljenja, prijedloga i zaključaka i da stoga nije bio u sukobu interesa. Međutim, Povjerenstvo nije raspolagalo informacijom da Zdravko Marić nije bio prisutan samo na sastancima 26.2. i 3.3. 2017. godine, već i na sastancima 19.2., 22.2., 23.2., 24.2. i 28.2. Ovdje izdvajamo samo veljaču. Zašto je Marić Povjerenstvu zatajio sve sastanke na kojima je bio prisutan? Zašto je Davor Božinović, kao predstojnik ureda premijera, na izravan upit Povjerenstva o sastancima na kojima je bio prisutan Zdravko Marić, 24. travnja potpisao očitovanje u kojem se navode samo 26.2.2017. i 26.3.2017. godine? Zašto Povjerenstvo u konačnoj odluci iz vida gubi 26.3.?

Zoran Besak u svom iskazu USKOK-u pojašnjava ulogu Zorana Marića u nabavci dokumenata na temelju koji je radna skupina izvršila dubinsku analizu. “Tada to nisam znao, ali sam saznao naknadno, da su pojedini od tih podataka bili dostavljeni ministrici Dalić i Zdravku Mariću od strane Ivice Todorića, kad im se obratio za pomoć”, iskazao je Besak.

Nadalje: “Kada smo radili na rješavanju problematike TD Agrokor odnosno mogućim rješenjima nisu bili prisutni predstavnici TD Agrokora, međutim koristili smo se mišljenjem i saznanjima ministra Zdravka Marića obzirom da je isti bio dugogodišnji zaposlenik TD Agrokor te bi nam on govorio o eventualnim reakcijama Ivice Todorića za naše prijedloge za rješavanje problematike.”

24.2.2017.

24 sata dovoljna radnoj skupini da analiziraju stanje u Agrokoru

Radna skupina sastala se već idućeg dana, 24. veljače i prezentirala svoju analizu prema kojoj su zaključili da je Agrokor bitno zaduženiji nego što je to vidljivo iz službenih financijskih izvješća. Zanimljivo je kako je od dana kada su predloženi pa do gotove analize stanja u najvećem trgovačkom društvu u zemlji prošlo otprilike 24 sata.

Točnije, Zoran Besak tvrdi da je s ostatkom radne skupine “raspolagali javno dostupnim podacima u vidu financijskih izvještaja te smo vrlo brzo u roku od pola sata izvršili inicijalno dubinsko snimanje i utvrdili velike financijske probleme Koncerna…”. Goran Marić nakon inicijalnog sastanka više nije sudjelovao na susretima u Vladi te se, prema navodima Martine Dalić povukao iz procesa.

Martina Dalić rekla je USKOK-ovim istražiteljima da su na sastanku 24. veljače bile 4 osobe za koje je znala da su pravnici, ali joj je ostalo nepoznato po čijem su nalogu pozvane, ali napominje da je sastanak bio u “sobi užeg kabineta Vlade”.

Dalić istražiteljima govori:

“Iste te večeri održan je sastanak na kojem su bili prisutni premijer Plenković, ministar Marić, Božo Petrov i ja ispred državnog vrha te stručnjaci Matić, Bricelj, Korunić, Ramljak i Besak ali i četiri osobe Vitoria Savić, Danijel Klobučar, Boris Šavorić i Goran llej za koje sam saznala da su pravnici. Nemam saznanja po čijem nalogu i iz kojeg razloga su pozvani niti sam isto propitivala obzirom se sastanak održavao u sobi užeg kabineta Vlade RH pod predsjedanjem premijera koji je za te osobe naveo da su to pravni stručnjaci. Tema tog sastanka je ponovno bila rasprava o stanju u TD Agrokor te sam tada shvatila da su Vitoria Savić i Goran Ilej i bivši zaposlenici tog društva te se raspravljalo kako spašavati poslovanje TD Agrokor ali ne i Ivice Todorića. Općenito sve do sredine ožujka na sastancima se raspravljalo na koji način održati poslovanje društva i spriječiti nelikvidnost društva. Također se vrtjelo više scenarija gdje država financijski intervenira, tražila se dodatna dokumentacija, zanimala nas je struktura u Nizozemskoj, tko je vlasnik i koji su to problemi obzirom je lvica Todorić tvrdio da nitko drugi ne može biti predsjednik Uprave Agrokora obzirom da je tako ugovoreno sa kreditorom. Navedenu dokumentaciju sam primila od Ivana Crnjca, a sukladno ranijem dogovoru sa Ivicom Todorićem.”

Nastanak ekspertne radne skupine

Ekspertne radne skupine vjerojatno ne bi bilo da nije bilo Mosta, tvrdi Dalić jer je ona “oformljena na inzistiranje koalicijskog partnera”. Poznato je iz iskaza da su Ramljak i Matić došli na poziv Martine Dalić. Korunića je pozvao Zdravko Marić, a Bricelja i Besaka kontaktirao je MOST. Iz iskaza Zorana Besaka vidljivo je da je Ladislav Turčinović kontaktirao Gorana Jerasa koji je potom, zbog osobnih obaveza, tražio Besaka da dođe na njegovo mjesto.

26.2.2017.

Todorić traži novac od države

Ivica Todorić je na sastanku održanom 26. veljače, istaknuo da je svjestan kako nije vlasnik društva, da su dugovi ogromni i da mu je za održavanje društva potrebno 300 milijuna eura.

Martina Dalić iskazuje:

“Dana 24. veljače 2017. cijene obveznica TD Agrokor pale su za 10% i čekala se reakcija rejting agencije na ovu okolnost, istovremeno informacije iz financijske zajednice također su ukazivale na urgentnost, zbog toga smo kao pripremu za sastanak s Ivicom Todorićem zakazanim za 26.2.2017. održali istoga dana premijer Plenković, Zdravko Marić, mislim Ivo Davor Stier, Božo Petrov i ja, sastanak sa stručnom petorkom te smo još jednom rekapitulirali stanje, stručnjaci su ostali pri iznesenim opažanjima da je stanje loše, te da će trebati intervenirati, jer da u protivnom Agrokor odlazi u stečaj odnosno predstečajnu nagodbu.

Uistinu toga dana na sastanku Ivica Todorić, koji je došao sa Ivanom Crnjcem, a kojeg smo primili premijer Plenković, Božo Petrov, Zdravko Marić i ja, održao je prezentaciju iz koje je proizašlo da je stanje u društvu loše, da ga je on svjestan, da je svjestan da više nije vlasnik društva, da su dugovi ogromni i da mu je za održavanje društva potrebno 300 milijuna eura. Kazao je da mu je potreban taj novac kako bi u sljedećih 6 ili najviše 9 mjeseci proveo sanaciju, iznio je plan sanacije koja je obuhvatila niz aktivnosti o kojima se u financijskim krugovima pričalo već 2 do 3 godine, a sada je Todorić rekao da će sve realizirati u 6 mjeseci u kojem će roku otkupiti PIK obveznice, ne navodeći izvor sredstava za to, da će provesti IPO dijelova kompanije, te prodati Jamnicu. Rasprava je trajala dugo, premijer i ja smo nastojali shvatiti stvamo stanje u društvu, a g. Petrov krenuo je sa retotikom otprilike da smatra kako država treba ući u Agrokor, a Ivica Todorić iz njega izaći, što je Todorića poprilično iznerviralo, mi smo ostali iznenađeni tom vrstom retorike. Ivica Todorić kazao je da je on odgovoran za Agrokor, aIi ako društvo ode u stečaj, da će Vlada morati odgovarati zašto je to dozvolila. U kontekstu situacije ponudila sam Ivici Todoriću pomoć oko eventualnih pregovora s bankama za dobivanje kreditnih sredstava, posredovanje, no on je rekao da to nije opcija jer da nema kolaterala. Ostavio nam je raspored dospijeća mjenica za ožujak 2017. i kazao da neće moći servisirati iste. Kazao je i da će Vladi u punoj suradnji pomoći dokumentacijom i razjašnjenjima u razumijevanju stanja u društvu potrebnog da bi Vlada donijela odluku o zatraženoj pomoći.”

Vrh HDZ-a sve je znao, a Milijan Brkić garantirao je podršku Martini Dalić

Osim Stiera, koji je tada imao funkciju potpredsjednika Vlade, pa je i za očekivati da će sudjelovati na sastanicma ovako bitne tematike, posebno je zanimljivo da je s razmjerom problema u Agorkoru bio upoznat čitav vrh HDZ-a.

Evo što je Dalić rekla istražiteljima:

“Također u isto vrijeme u središnjici HDZ-a održan je sastanak na kojem su bili prisutni predsjednik Plenković i Jandroković, Brkić, Božinović, Čuljak, Butković, Maletić, Stier i drugi istaknuti članovi HDZ-a odnosno rukovodstvo. Tada je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković predočio i objasnio problem TD Agrokora kao i tehnologiju rješavanja tog problema. Rekao je da su koalicijski partneri okupili skupinu nezavisnih stručnjaka, da su isto učinili kao rezultat političkog dogovora obzirom da među istima postoji i nepovjerenje. Pojašnjavam, tadašnji koalicijski partner Most smatrao je da HDZ želi pomoći lvici Todoriću i to je želio da se ne dogodi što je zapravo background formiranja skupine. Zaključak na sastanku je bio spašavati poslovanje društva, a ne osobu. Nakon završetka ovog sastanka nazvao me zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić te mi rekao da ja imam političku podršku da riješim ovaj problem.”

6.3.2017.

Dalić intervenira u sadržaj medija i sprečava objavu informacija o sastancima

Sastanak koji se održao 6. ožujka i na kojem su bili “svi eksperti na kojoj su bili prisutni i Andrej Plenković, Davor Božinović, ispred Mosta Ivan Kovačić i tadašnji državni tajnik ministarstva energetike Ante Čikotić” završio je kod novinara, ali je Dalić, prema svojim tvrdnjama, spriječila objavu.

Dalić iskazuje:

“6. ožujka 2017. održan je sastanak svih eksperata na kojoj su bili prisutni i Andrej Plenković, Davor Božinović, ispred Mosta Ivan Kovačić i tadašnji državni tajnik ministarstva energetike Ante Čikotić. Raspravljalo se o unaprijeđenoj verziji hodograma odnosno da država intervenira novcem. Sadržaj tog sastanka na neki način je završio kod novinara koje objavIjivanje sam osobno spriječila obzirom da je u to vrijerne Ministarstvo financija izdavalo obveznice s jedne strane, a s druge strane prijeti rušenje najveće kompanije.”

Alvarez&Marsal uznemirio je Martinu Dalić

Nakon što je Martina Dalić saznala da Todorić namjerava otvoriti stečaj te da je angažirao Alvarez&Marsal, ona se “osobno uznemirila, jer je smatrala da bi takvim postupanjem mogao nastati kaos”.

14.3.2017.

Oxana Dvinskykh i Poletaev u Vladi, a s njima i Ante Ramljak jer “nema se tko”

14. ožujka održan je drugi sastanak s predstavnicima Sberbank i VTB na kojem su bili prisutni prvi potrpedsjednik Sberbank Poletaev, ali i njegova savjetnica Oxana Dvinskykh, a za koju je Božinović kazao da je povezana s donacijama bivšem predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku. Tada je Martina Dalić izvijestila prisutne da jednako gleda na sve investitore. U trenutku sastanka s ruskim izaslanstvom nije se započelo s radom na Lexu Agrokor.

Posebno je zanimljivo da je na ovom sastanku prisustvovao Ante Ramljak koji 14. ožujka još nema ni na koji način formaliziranu poziciju. On je tek član radne skupine na poziv Martine Dalić.

Dalić iskazuje:

“4. Ožujka 2017. održan je drugi sastanak sa predstavnicima Sberbank i VTB banke na kojem su bili prisutni prvi potpredsjednik Sberbank Poletaev, zatim predstavnik te banke iz bečkog ogranka Randa, Solovijev kao član Uprav VTB, te gospoda Mehić, Henjak i još neki ljudi, a sa mnom je uz g. Davora Božinovića po dogovoru sa Andrejom Plenkovićem sastanku prisustvovao i Ante Ramljak, jer „nema se tko”, kolegi Božinoviću to nije bio fah, ostali su se izuzeli iz problematike, te je bila odluka da nam se pridruži Ante Ramljak. Konkretno premijer je kazao da sa mnom ide jedan od savjetnika Vlade, a ja sam pozvala g. Ramljaka. Naknadno smo saznali da je kao savjetnica g. Poletaeva na sastanku sudjelovala i gđa. Oxana Dvinskykh, a za koju je Božinović kazao da je povezana s donacijama bivšem predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku.”

Todorić je odvojen od stvarnosti

“Želim kazati da je situacija bila delikatna, s jedne strane je trebalo brzo djelovati, osluškivati tržište i anticipirati moguće poteze Ivice Todorića.” Ovo je pred USKOK-ovim istražiteljima izgovorio Zvonimir Besak, član radne skupine iz kvote MOST-a. Znači li ovo da je radna skupina trebala preduhitriti i spriječiti poteze Todorića i zašto se umjesto “anticipiranja” njegovih poteza nije radilo na suradnji ostaje nepoznato, jer Besak to nije htio pojasniti N1 televiziji. Nadalje, sve dok Boris Šavorić 14. ožujka nije dostavio tekst Mazano zakona, talijansku uredbu koja je primijenjena na Parmalat, nije se razmatralo pisanje zakona, već državna intervencija. Istovremeno je, kazala je Martina Dalić istražiteljima, “postojala nada da će Todorić sam riješiti situaciju. “ S obzirom na zadatke radne skupine, ali i strah koji Dalić ima od angažmana Alvarez i Marsala, postavlja se pitanje je li nada koju iskazuje Martina Dalić lažna?

  16. ožujka dolazi do javnosti poznatog sastanka Martine Dalić i Ivice Todorića “u četiri oka”. Dalić tvrdi da je htjela Todoriću tada pojasniti ideju da se dionice povjere javnom bilježniku, ali ju je on dočekao s jednim komadom papira, a koji je predstavljao shemu Koncerna. Dalić piše: “na shemi je postojala kućica Agrokor, potom dvije duple isprekidane crte, a ispod istih kućica sa operativnim kompanijama”. Todorić je tada Dalić kazao da će otvoriti predstečaj ili stečaj nad Agrokorom, a da će drugi djelovi sustava nastaviti redovno poslovanje. Dalić je tada, “uvidjela da je Todorić odvojen od stvarnosti”.

26.3.2017.

Pritisak na profesora Miladina

26. ožujka Todorić opet traži sastanak, ali Dalić smatra da to ima smisla jedino ako ima neko rješenje za ponuditi. Iako je tvrdio da ga ima, Todorić se na sastanku pojavio s idejom Stand Still aranžmana po kojem bi banke prestale naplaćivati kamate na kredite društva. No, to nije dočekano kao konkretan plan, već kao daljnje traženje podrške Vlade.

Dalić istražiteljima govori:

“26. ožujka 2017., a bila je nedjelja, lvica Todorić mi je uputio zahtjev za sastanak s premijerom Plenkovićem, a ja sam smatrala da je smisao i ideja takvog sastanka samo ako Todorić ima neko rješenje, na što je on odgovorio da ima rješenje i da ga žeii podijeliti s premijerom, slIjedom čega je istog popodneva održan sastanak na koji je Ivica Todorić došao sam, a primili smo ga premijer, Davor Božinović i ja, s time da je bio pozvan i Zdravko Marić, ali koji nije pristupio, jer se izuzeo iz problematike.

Todorić nije kazao da ima rješenje, govorio je da je stanje loše, da Vlada priprema zakon, da su banke nervozne, te da je stoga Agrokor odlučio predložiti bankama Stand Still aranžman po kojem bi banke prestale naplaćivati kamate na kredite društvu, te da se evidentira dinamika bankama za osiguranje likvidnosti društvu. Medutim, nije prezentirao konkretan i jasno dogovoren plan, već je tražio i dalje podršku Vlade, na što smo mu mi objasnili da Vlada radi ono što joj je zadaća i dužnost, a to je osiguranje zakonskog okvira. Na njemu je da rješava problem u društvu po najboljem svom znanju, uz našu podršku, a da će Vlada respektirati svaki njegov dogovor sa vjerovnicima. Tako smo se rastali bez nekih konkretnih zaključaka. Istoga dana Ivan Crnjac me je obavijestio da su bankama uputili zahtjev za Stand Still aranžmanom, dostavio mi je projekciju Iikvidnosti.

29. ožujka 2017. ujutro kontaktirao me prof. Miladin te protestirajući mi naveo da mu dolaze ljudi iz TD Agrokor koji ga traže da u zakon ubace njihove ideje, da su mu rekli da se priča daje on autor zakona te sam mu ja pokušala objasniti da ne znam kako je do toga došlo, da sam o dostavi nacrta zakona njemu obavijestila Božu Petrova, kojeg sam morala obavijestiti, jer je bio predsjednik Hrvatskog sabora i stranku koalicijskog partnera. Tada sam na traženje prof. Miladina istome obećala da se njegovo ime neće vezati uz kontekst izrade zakona.”

Kako je najstarija tražbina ušla u zakon

Dalić također pojašnjava razloge unošenja odredbe o najstarijoj tražbini. Tvrdi da “postojeći Stečajni zakon nema odredbu o navedenom, društvo koje ode u PSN ili stečaj nije bankabilno, odnosno banke mu ne žele dati kredit. U američkom zakonodavstvu postoje odredbe o najstarijoj tražbini, odnosno da vjerovnici mogu kreditirati te da će biti prvi u naplati, ukoliko društvo stvarno ode u stečaj”. Također, ističe Dalić, i banke su izrazile spremnost na daljnje kreditiranje ako postoje odredbe o najstarijoj tražbini. Najstarija tražbina postala je kasnije prilika da Knighead ostvari značajan profit o čemu se već pisalo, a i sam Thomas Wagner, jedan od osnivača fonda, u intervjuu je Večernjem listu rekao da se na investiciju u obveznice Agrokora odlučio tek nakon kontakta s Ramljakom. Nije jasno zašto Ramljak USKOK-u nije pojasnio o čemu je razgovarao s Wagnerom.

7.4.2017.

Umjesto Bricelja Ramljak

7. travnja 2017. godine održan je sastanak na kojem su bili prisutni Plenković, Jandroković, G. Marić, Tomislav Ćorić, Davor Božinović, Z. Marić, Ante Šprlje i Martina Dalić. Tada se razmatralo o mogućem izvanrednom povjereniku. Razmatrali su se Branimir Bricelj, Marko Smetiško, Ante Samodol, Goran Horvat, Lovro Kovačić, a kao mogući zamjenici Ante Ramljak, a možda i Tomislav Matić.

Dalić iskazuje:

“Imena smo zapisali na ploču te smo nakon razmatranja svih mogućih kandidata, pri čemu je Ante Samodol bio isključen jer je odbio svjedočiti pred arbitražom u Washingtonu, pa smo zaključili da je najbolji kandidat Branimir Bricelj, obzirom da je zadovoljavao ranije navedene kriterije, a povrh toga je radio na restruktuirianju jedne farmaceutske tvrtke u Grčkoj pa je imao i to operativno iskustvo. Mene je premijer zadužio da ga kontaktiram što sam i učinila kasno navečer. Bricelj je pristao pa ga je premijer stoga pozvao da drugi dan u subotu oko 11 ili 12 dođe na sastanak. Ujedno smo šefa SOA-e zamolili da uvidom u raspoložive mu podatke provjeri background ovih ranije navedenih osoba, kako nam se ne bi dogodio neki reputacijski problem, svjesni činjenice da će rad izvanrednog povjerenika biti javan i podložan kritikama. Bricelj je sutradan pristupio u Vladu, primili smo ga Plenković, Božinović i ja, a ne znam da li je bio prisutan i Gordan Jandroković. Premijer je Bricelju izložio naš zaključak i pitao ga pritom da li ima što problematično u njegovoj prošlosti, tada je Bricelj odgovorio da se on preispitao i da smatra da su dvije okolnosti i jedan zazor koji ima od komunikacije sa medijima.”

Izvješće SOA-e na kraju je presudilo da umjesto Bricelja povjerenik postane Ramljak.

Direktor FINE i SOA na raspolaganju Martini Dalić

Krajem ožujka skupina već ima treću verziju zakona pred sobom. Jasno je da prijenos vlasništva na javnog bilježnika više nije opcija, a unatoč poruci Marića da se izuzima, Martina Dalić i dalje radnu verziju zakona šalje ministru financija koji se, očekivano, povratno nije očitovao. Ivica Todorić u isto vrijeme komunicira s dobavljačima kako bi ispunio potrebne uvjete za pokretanje PSN-a. Dalić je tada angažirala direktora FINA-e da prati hoće li Todorić podnijeti zahtjev za PSN i da prati blokade računa društva.

Evo što je Dalić rekla istražiteljima:

“Što se tiče praćenja mogućih poteza lvice Todorića, ja sam dogovorila sa direktorom FINA-e da prati da li će Ivica Todorić pokrenuti, odnosno podnijeti zahtjev za PSN i da prati stanje biokada računa društva. On me 22. ožujka 2017. u 14.25 sati obavijestio da su došle prve zadužnice na Konzum d.d., iste su ispočetka bile manjih iznosa, ali su govorile u prilog tome da su se vjerovnici odlučili na nešto do tada nezamislivo, počeli su slati zadužnice na naplatu, znala sam da će zadužnice nastaviti stizati.”

Kako je točno formaliziran zahtjev FINI da oda poslovnu tajnu nije objašnjeno.

Nije samo FINA bila na raspolaganju Martini Dalić, bila je to i SOA. Dalić u svom iskazu tvrdi da su 7. travnja od šefa SOA-e tražili da uvidom u raspoložive mu podatke provjeri background svih kandidata za izvanrednog povjerenika kako ne bi došlo do reputacijskog problema. Odgovor su dobili drugi dan. Kao prvo, Martina Dalić to nije mogla tražiti od SOA-e, nego samo premijer, a kao drugo, SOA, ovisno o stupnju sigurnosne provjere, svoje izvješće ne može dostaviti u roku kraćem od 10, 20 ili 30 dana. Postoji mogućnost da SOA nije radila klasičnu sigurnosnu provjeru, ali se onda postavlja pitanje što je radila i kako je to formalizirano.

Tajnost koja to nije

Dalić tvrdi da se nije pretjerano uplitala u imenovanje savjetnika jer je to “profesionalni, a ne politički proces”.

A profesionali proces tekao je zanimljivo.

Ramljak ovako iskazuje u USKOK-u:

“Tijekom pisanja zakona, mi smo i osluškivali tržište i pratili stanje koje se događa u vezi TD Agrokor d.d., obzirom da je već i u medijima počelo izlaziti okolnosti da se radi na novom zakonu, moram kazati da smo mi i dalje radili u tajnosti, jer nam nije bllo u interesu da onemogućavamo razgovore koje je vlasnik imao s bankama i dobavljačima. Međutim, zbog postojećih okolnosti već je bilo i javno da je TD Agrokor u financijskim problemima te je tijekom ožujka 2017., a obzirom kako sam kazao da sam dio financijske zajednice, meni i pojedinačno drugim članovima neformalne radne skupine počele su se obraćati banke i dobavljači, ali i tvrtke za restrukturiranje poput KPMG-a, Ernt&Young, Boston consulting group, Alix partners. U odnosu na predstavnike tvrtki za restrukturiranje koje su mi se obratile moram kazati da sam pojedine znao iz međunarodne financijske zajednice dok primjerice predsjednike tvrtke Alix partners nisam poznavao, već sam ih sve upoznao preko Marka Delića i Branimira Bricelja iz Altere savjetovanja d.o.o. Također, obratili su nam se iz tvrtke Moelis koji su bili financijski savjetnici PIKHOLDERA odnosno imatelji založnog prava nad dionicama Agrokora. Moram kazati da na tim sastancima s bankama i dobavljačIma, ali i tvrtkama za restrukturiranje nisam odavao podatke da je u izradi novi zakon ili detalje sadržaja zakona, već kako sam zajedno s ostalim članovima neformalne skupine bio angažiran od strane Vlade RH, osluškivao sam i skupljao informacije o njihovim namjerama u pogledu daljnjeg postupanja u pogledu TD Agrokor d.d. Ovakvim sastancima bio sam prisutan nekada zajedno s ostalim članovima, a ponekad bi se pojedinačno našao s istima. Naravno da su se pojedine tvrtke za restrukturiranje nudile u smislu mogućeg eventualnog budućeg angažmana, jer je to uobičajeno u poslovnorn svijetu. Također, 30. ožujka 2017. našao sam se i sa predstavnicima Fonda Knighthead Capital Management na koje me je uputila potpredsjednica Vlade Martina Dalić rekavši mi da su se isti predstavili kao držatelji velikog broja obveznica Agrokora te da žele sastanak. Na tom sastanku bili su prisutni, među ostalima, Tomislav Matić, Branimir Bricelj i Zoran Besak te su nam isti prezentirali da su držatelji obveznica i da su zainteresirani da i dalje financiraju TD Agrokor d.d. što smo mi primili na znanje. Moram kazati da u to vrijeme Zakon o izvanrednoj upravi već je krenuo u proceduru odnosno nalazio se na izglasavanju na Vladi RH.”

Ako je radnoj skupini bilo u interesu da Todorić nesmetano pregovara i ako je radnoj skupini bilo u interesu djelovati u tajnosti, zašto su, unatoč tome što su ih zainteresirani akteri na tržištu prepoznali, pristajali na sastanke? Ako je neometanje Todorića u pokušaju da riješi problem u Agrokoru bilo cilj, zašto je Martina Dalić uputila Ramljaka na Knighthead Capital Management? Kakve su šanse da na sastanku s Knightheadom sjede četiri člana radne skupine, a da nema riječi o budućem Lexu Agrokor? Zašto je Ramljak prije potpisivanja ugovora s AlixPartners razjasnio da će upravo članovi radne skupine biti angažirani kao podizvođači?

Zakon predviđa da Ministarstvo gospodarstva daje suglasnost na odabir savjetnika pa je Dalić s tim ciljem osnovala povjerenstvo u kojem su sjedili Zvonimir Novak, Darija Jurić Vuković i Martina Pintarić. Unatoč važnosti tima koji treba odrediti sudbinu Agrokora, Dalić nije osobno pregledavala dokumentaciju, a Povjerenstvo je dalo suglasnost za odabir Alix Partners za savjetnike. S obzirom da je tada, prema tvrdnjama Martine Dalić “Sberbank već artikulirao vrlo neprijateljski stav prema procesu u Agrokoru”, smatrala je da je samo bitno da glavni savjetnik ne bude produžena ruka bilo koje od zainteresiranih strana u tom procesu. Alvarez&Marsal nisu poslali ponudu, a tvrtka McKinsey je na prezentaciju ponude poslala istu ekipu koja je savjetovala Sberbank. Sve dalje od toga je, prema iskazu Martine Dalić, bilo izvan njezina saznanja.

Ipak, Dalić priznaje da su Matić, Delić, Bricelj i Laco bili podizvođači AlixPartners jer su dolazili na sastanke kod nje kao ministrice, ali Dalić nikada nije pitala pod kojim uvjetima i za koju naknadu su oni dobili angažman. Visinu naknada Dalić vidi prvenstveno kao politički problem jer se na kraju, tvrdi bivša ministrica, ispostavilo da su naknade ”puno manje od cijene po satu stručnjaka”.

Koliko je Plenković zaista znao?

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u čitavom je postupku bio od početka do kraja. Plenković je dao nalog da Dalić i Marić 19.2. odu na sastanak s Todorićem. Plenković je bio prisutan na svim sastancima održanima u Vladi. Iako Ramljak u svom iskazu tvrdi da je on pozvao Borisa Šavorića, ostaje pitanje tko je na sastanak na uži kabinet Vlade pozvao Vitoriu Savić, Danijela Klobučara i Gorana Ileja? Plenković je dobro znao tko sjedi u radnoj skupini i tko piše zakon. Plenković je također znao za sastanak sa Sberbankom.

  Unatoč svemu tome, Plenković u javnost nije iznosio većinu informacija koje su se od njega tražile. Nakon izbijanja afere Hotmail, Plenković je izjavio da mu je “jedino problematično izbor podizvođača savjetnika.” Znači li to da mu je sve ostalo, o čemu je sasvim sigurno bio informiran, prihvatljivo?

Iako je Plenković rekao da mu je sporan izbor savjetnika, nakon čega je Ramljak dao ostavku, upravo je iz Ramljakovog iskaza USKOK-u postalo jasno da je 7.4.2017. premijeru i potpredsjednici “rekao da mislim za svoj krizni management angažirati u svojstvu savjetnika izvanrednog povjerenika sve ljude koji su radili na zakonu obzirom da su isti bili upoznati sa stanjem u Agrokoru”.

Na kraju, ne i najmanje bitno, Martina Dalić u svom je iskazu rekla da se sastanak sa Sberbankom “kao i drugi sastanci odvijaju uz znanje predsjednika Vlade RH, njegovo odobrenje i kasnije izvještavanje”.

U ovom tekstu izdvojeni su pojedini dijelovi iskaza koje su USKOK-u dali Martina Dalić, Ante Ramljak i Zoran Besak. Premda uvidom u te iskaze u javnost izlaze brojne do sada nepoznate činjenice, nametnuta pitanja još su brojnija, a na njih do zaključenja ovog teksta Vlada RH, ministar financija Zdravko Marić, bivša ministrica gospodarstva i potpredsjednica Vlade Martina Dalić i Zoran Besak nisu odgovorili. 18. lipnja USKOK je odbacio kaznenu prijavu protiv Andreja Plenkovića, predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Martine Dalić, potpredsjednice Vlade Republike Hrvatske i ministrice gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ante Ramljaka, izvanrednog povjerenika Vlade Republike Hrvatske u TD Agrokor d.d. i Zdravka Marića, ministra financija u Vladi Republike Hrvatske zbog kaznenih djela iz članka 291. stavak 1. i 2., članka 295., članka 259., te članka 301. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona/11.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.