Prijedlogom zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, koji je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru, predviđena je zaštita "zviždača" ne samo u tijelima javne vlasti, već i kod privatnih poslodavaca te načini njihove zaštite.
Predloženim zakonom objedinjuju se svi pravni standardi za zaštitu “zviždača”, s obzirom na to da Hrvatska dosad nije imala cjeloviti zakon koji bi na jedinstven način uređivao problematiku njihove zaštite.
VEZANE VIJESTI
Propisuju se opće odredbe, načela, prava “zviždača” i njihova i sudska zaštita, postupak prijave nepravilnosti i postupanje po prijavi te prekršajne odredbe.
Propisana je tako obveza uspostave unutarnjih kanala za prijavljivanje nepravilnosti, imenovanje povjerljive osobe za zaprimanje prijava koja, u roku od 60 dana od zaprimanja mora dati povratnu informaciju prijavitelju uz omogućavanje uvida u spis i obavještavanje o ishodu postupka uz naglašavanje potrebe zaštite identiteta prijavitelja.
“Jasnoćom procedure poslat ćemo poruku ohrabrenja svima koji nešto vide i prijave te da imamo učinkovite mehanizme za borbu protiv svih loših stvari”, rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.
Predloženi zakon prijaviteljima nepravilnosti omogućava zaštitu ne samo ako su u stalnom radnom odnosu već je zaštita pružena širem krugu osoba poput volontera, onih, kako je rekao Bošnjaković, “kojih sa strane te stvari mogu vidjeti”.
“Zviždači” bi tako imali pravo na sudsku zaštitu, naknadu štete, zaštitu identiteta i povjerljivosti, a zaštita je proširena i na osobe s kojima su prijavitelji nepravilnosti povezani.
“U cijelom postupku zajamčena je anonimnost, da prijavitelj ne može biti predmet stegovnog postupka, ne može mu se raskinuti radni odnos ili ga se staviti na lošije radno mjesto”, ističe Bošnjaković.
Samo prijavljivanje nepravilnosti može biti unutarnje (u samom trgovačkom društvu), vanjsko (prema nadležnom tijelu) i razotkrivanje prema javnosti.
Vezano uz postupak vanjskog prijavljivanja nepravilnosti propisano je da poslove nadležnog tijela obavlja ured pučkog pravobranitelja.
Predloženi zakon, rekao je premijer Andrej Plenković, sigurno će, generalno gledano, pomoći borbi protiv korupcije.
Vlada je u Sabor uputila i izmjene i dopune Zakona o proizvodnji, remontu i prometu naoružanja i vojne opreme kojima, među inim, smanjuje rok, s dosadašnjih 90 na 60 dana, u kojem Ministarstvo obrane odlučuje o tome je li povjerljivi izum od interesa za poslove obrane, čime se ubrzava proces kreiranja novih i inovativnih proizvoda za potrebe obrane i tržišta.
U Sabor je upućen i konačni prijedlog zakona o obavljanju studentskih poslova koji će, uvjerena je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, dobro regulirati i uvesti reda u institut studentskog rada.
Zakonom se uređuju prava i obveze izvođača, posrednika i naručitelja posla tijekom obavljanja studentskoga posla te ostala pitanja vezana uz obavljanje tih poslova.
U odnosu na prvo čitanje, u konačni prijedlog zakona dodan je stavak kojim se propisuje da posrednici ne mogu posredovati za studenta koji je dva puta promijenio studijski program i treći puta upisuje prvu godinu iste razine.
Tako sprječavamo da neki od studenta može u nedogled raditi preko student servisa, dodala je ministrica Divjak.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
