U Hrvatskoj je lani umrlo 53.477 ljudi, što je 1935 umrlih više nego 2016., a najčešći uzroci smrti i dalje su cirkulacijske bolesti te rak, podaci su iz izvještaja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Najsmrtonosniji rakovi su onaj debelog crijeva te pluća, dok prvi put, u posljednjih pet godina zasigurno, rak dojke više nije u deset najčešćih uzroka smrti u nas.

Kada se gledaju uzroci smrti prema spolovima, tada je kod žena ta bolest lani bila na sedmom mjestu (853 smrti) što je veliki pomak u usporedbi s godinom ranije kada je rak dojke među ženama bio četvrti najčešći uzrok smrti s 990 umrlih.

Spomenuti izvještaj nadalje navodi i da je u poretku deset najčešćih uzroka smrti prošle godine u Hrvatskoj došlo do još promjena u usporedbi s 2016. godinom. Naime, dijabetes i rak debelog crijeva zamijenili su mjesta u tom poretku pa je lani dijabetes bio češće uzrok smrti i nalazi se na četvrtom mjestu, a na tu je listu ušla i – upala pluća. S 992 umrla od upale pluća prošle godine ta je bolest bila smrtonosnija od kroničnih bolesti jetre i ciroze te hipertenzije, piše Večernji list.

Na prvom mjestu i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava koje čine čak 44 posto uzroka svih smrti lani, a najviše ljudi umrlo je od ishemijske bolesti srca. Ipak, podaci su to koji pokazuju i da se smrtnost od tih bolesti polako smanjuje, ali posebnu pozornost treba usmjeriti na pojedine hrvatske županije, objašnjava akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb.

Tako je primjerice u Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji kardiovaskularna smrtnost dvostruko veća nego u primorskoj Hrvatskoj, Međimurju i Zagrebu.

Kako tumači akademik Miličić, u nas je na stotinu tisuća stanovnika stotinu umrlih od kardiovaskularnih bolesti više (290) nego što je to prosjek Europske unije (190). 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.