U Nezavisnim hrvatskim sindikatima (NHS) pozdravljaju ukidanje mjere kojima su se poslodavci, koji isplaćuju minimalnu plaću, oslobađaju od 50 postotnog plaćanja doprinosa, jer ih je poticala da minimalac isplaćuju sve većem broju radnika, kako bi ostvarili takvu potporu.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) pak smatraju kako je uvođenje te mjere bio dobar korak u smjeru smanjenja opterećenja troška rada.

Predsjednik NHS-a Krešimir Sever ističe kako se i tijekom primjene vidjelo da to nije bila dobra mjera i poručio kako se treba boriti protiv minimalne plaće, odnosno da bude što veća i da je prima što manji broj ljudi, a ne da se daju poticaje poslodavcu da minimalnu plaću isplaćuje što većem broju ljudi.

Prema neslužbenim najavama od početka 2019. za radnike na minimalcu poslodavci će plaćati 75 posto doprinosa na bruto dva (umjesto sadašnjih 50 posto), a od 2020. plaćali bi puni iznos doprinosa.

Dobro je da se to postupno ukida, iduće godine će oslobađanje od plaćanja doprinosa biti 25 posto, a 2020. ga uopće neće biti, ali će ići neke druge kompenzacijske mjere za zadržavanje tih ljudi na poslu. Moramo biti svjesni da se od minimalne plaće ne može živjeti, teško je i od prosječne, i da trebamo učiniti sve da ona bude što veća, istaknuo je Sever.

Pri tome imamo stalni pritisak poslodavaca da minimalna plaća ne raste, jer oni imaju hrpu problema, treba im pomoći da ih rješavaju, ali i da radnicima isplate dostojnu plaću, dodao je.

Kompenzacijske mjere išle bi u smjeru da svi oni koji će ih zatražiti da naprave program restrukturiranja koji će u sebi sadržavati zadržavanje tih ljudi na poslu da se prepoznaju koje bi skupine ljudi to bile – bilo da je riječ o pretežito ženskoj radnoj snazi u tekstilnoj industriji ili muškoj u prerađivačkoj gdje će ići kroz različite mjere vezane uz potpore kod modernizacije, odnosno za plaće takovih radnika. U kombinaciji mjera bi se moglo napraviti puno više, samo ako bude volje i strpljenja, smatra Sever.

Naglasio je kako sindikatima nije cilj zadržati postojeći model minimalne plaće koji se svake godine iznova vraća, negdje na početak, jer se kreće sa 43 posto prosječne plaće, a onda nakon nekoliko mjeseci to pada na 42 ili 41 pa i na 40 posto.

Cilj nam je da minimalna plaća poveća udio u prosječnoj tako da dosegnemo za dvije godine da ta minimalna plaća iznosi 50 posto isplaćene plaće u RH, a i to je premalo s obzirom koliko je niska prosječna plaća u zemlji, poručio je Sever.

Podsjetio je kako je cilj Europske konfederacije sindikata da minimalna plaća dosegne 60 posto medijalne što bi u Hrvatskoj bilo oko 52 do 53 posto prosječne.

HUP pak smatra da je mjera bila dobra jer je vezana uz doprinose, a ne za poreze kojih na nižim plaća gotovo da i nema te ističe kako su pojedine tvrtke korištenjem te mjere trajno povećale plaće radnicima u svojim tvrtkama.

Navode kako su korisnici te mjere najugroženiji radno intenzivni sektori koji zapošljavaju radnike niske stručne spreme, nezadovoljavajućih kvalifikacija, a proizvodni bazen ima značajan regionalni karakter te podsjećaju kako su od 1. siječnja 2018. na snagu stupile izmjene Zakona o minimalnoj plaći.

Prema tim izmjenama za radnika kojemu je prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu ugovorena, utvrđena ili propisana plaća za mjesec dana rada u iznosu minimalne plaće ili do visine minimalne plaće, mjesečna osnovica za obračun doprinosa na osnovicu prema plaći, utvrđena prema propisima kojima su uređeni doprinosi za obvezna osiguranja, umanjuje se za 50 posto iznosa minimalne plaće ili razmjernog dijela minimalne plaće koja je propisana za mjesec osiguranja za koji se radi obračun.

Minimalne plaće uglavnom se isplaćuju u tekstilnoj, obućarskoj i drvnoj industriji i zaštitarskoj djelatnosti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.