Premijer Plenković postavio je za cilj da Hrvatska uđe u Schengenski prostor do 2020. godine. Taj rok nije slučajan jer upravo početkom 2020-te počinje šestomjesečno hrvatsko predsjedanje Europskom unijom. No nekadašnji SDP-ov ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić, gostujući na N1, nazvao je taj cilj "željom pustom".
Granični prijelaz Maljevac-Velika Kladuša već je danima zatvoren. Migranti ne odustaju, žele konačno proći i ovu vanjsku granicu Europske unije.
Stanje je u eskalaciji – smatra bivši ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić koji je uvjeren da nepropusnost granice od Hrvatske zahtjeva i, kako kaže, licemjerna Europa. Jer s jedne strane inzistira na humanom pristupom, a s druge strane potiho odobrava to što se treutno na toj graici događa.
VEZANE VIJESTI
Intenzitet migrantske krize može utjecati na sve, pa tako i na Schengensku priču, svjestan je premijer Plenković koji je o tome govorio i ovoga tjedna u Splitu. Ipak, uvjeren je da će naposlijetku Hrvatska dio Schengenske zone postati do 2020. godine, što je Vlada postavila kao strateški cilj.
Prije svega, da bi ušla u Schengen, Hrvatska mora ispuniti preporuke Europske komisije u osam područja schengenske pravne stečevine – na čemu se radi već godinama, i što su mnoge vlade dosad obećavale dovršiti.
Sve su ispunjene, tvrde u MUP-u, u području zaštite podataka i propisa o vatrenom oružju. Moraju se još ispuniti preporuke u preostalim područjima: policijskoj suradnji, povratu i ponovnom prihvatu, SIS-u, zajedničkoj viznoj politici i pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima. Iz MUP-a poručuju da će preostali posao sasvim sigurno biti dovršen do kraja ove godine, do roka kojeg su si, ističu, sami postavili.
Po proceduri – kada se ispune tehnički uvjeti, slijedi procjena i odluka o spremnosti koju donosi Europska komisija s kojom o tome, kažu u MUP-u, već razgovaraju. Međutim, ulazak u Schengen prije svega je politička odluka. Koliko važna, jasno je i na primjeru Bugarske i Rumunjske koje godinama nakon što su ispunile uvjete još čekaju ulazak.
Zona Schengena obuhvaća 400 milijuna ljudi – i 26 zemalja – od kojih su 22 članice Europske unije. A od kada je Europa suočena s migrantskom krizom na koju nema niti jedinstven odgovor niti jedinstvenu politiku – i taj je sustav – na testu.
Više pogledajte u prilogu Vanje Kranic
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
