Četiri mjeseca prošla su od osnivanja Nacionalnog inovacijskog vijeća do prve sjednice. Ovo je drugo vijeće koje se bavi, ili bi se trebalo baviti inovacijama, istraživanjem, samo će u ovom, umjesto državnih tajnika sjediti ministri. Hoće li to donijeti ikakve promjene?
U manje od godinu dana Vlada nam predstavlja još jedno inovacijsko vijeće, u državi koja je po ulaganjima u istraživanje i razvoj na samom europskom dnu.
“Dramatična razlika” je u tome što ovo vijeće, za razliku od onog, u nazivu ima i riječ “nacionalno”. A i u ovom će umjesto državnih tajnika barem formalno sjediti ministri.
VEZANA VIJEST
“Mora se dogoditi sinergija, ako uspijemo, ima znanja da svih 660 milijuna eura namijenjenih za provedbu tri strategije”, kaže ministar gospodarstva Darko Horvat.
Novca, dakle, ima, samo ga valja znati uzeti.
“Na taj način smo ove godine isfinancirali već 880 milijuna kuna raznih projekata, dogodine očekujemo tri nova poziva preko kojih ćemo plasirati milijardu kuna u takve projekte”, kaže Vjeran Vrbanac iz agencije Hamag Bicro.
Da priroda europskih fondova to ne traži, pitanje je bi LI bilo ovog Vijeća, na čijem čelu će se svakih šest mjeseci rotirati ministri Horvat i Divjak.
Što pak valjda znači da će se najmanje svako toliko održati barem jedna sjednica Vijeća.
“Ovo Vijeće je važno jer onda možemo na jednom mjestu pozvati i Rimca i Gajšeka da nam kažu koji su problemi s kojima se susreću, jer oni predstavljaju one koji su u stanju izvući hrvatsku iz letargije”, kaže ministrica Blaženka Divjak.
Takve inovatore teško je stvoriti, ali još teže zadržati. U akademskoj zajednici kažu, imaju “ogromna očekivanja od ove koordinacije”.
“Sa strukturnim fondovima ozbiljan novac je ušao u Hrvatsku, po prvi put se možemo komparirati sa svjetskim istraživačkim fondovima, kad smo kretali, naša sredstva su bila 10-15 puta manja nego naših kolega u Europi, sada to nije slučaj. Znamo li uzeti taj novac? Garantiramo da imamo, samo što nismo dovoljno motivirali i povezali sve čimbenike”, komentira profesor na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje Bojan Jerbić.
Kad to kaže koautor hrvatskog kirurškog robota, čiju bi proizvodnju rado preuzeli u Kini, onda to nije uobičajena floskula.
“Mi imamo ogromne potencijale, koliko god kritizirali znanost i obrazovanje, ja vam garantiram da je taj resor ostao koliko toliko očuvan”, kaže Jerbić.
Onom prvom Vijeću za porađanje trebalo je punih 9 mjeseci, odnosno toliko im je trebalo za prvi i posljednji sastanak, jer se tijelima državne uprave nije žurilo s dostavom izvješća.
Ovom vijeću za prvi sastanak trebalo je “samo” šest mjeseci.
Dakle, svakog dana u svakom pogledu sve više napredujemo – nažalost, i dalje sporije nego gotovo svi oko nas.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
