Gost Novog dana bio je Josip Kregar, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu.
Marakeški dokument izazvao je nevjerojatne reakcije i sukobe, zašto?
“Riječ je o teškom neznanju, nesnalaženju i pogrešnoj politici”, kaže Kregar i dodaje sam dokument govori da rješenje “treba tražiti tamo odakle ljudi dolaze”, da je dovršen 2. svibnja prošle godine na razini na kojoj su se predstavnici zemalja Europske unije već usuglasili.
“Ovaj sastanak je više, demonstrativne razine”, izjavio je govoreći o nadolazećem sastanku u Marakešu.
“Neće se glasati, eventualno će se raditi o protokolarnim stvarima, na takve sastanke predsjednica redovito ide, na najvažnijem takvom sastanku, u UN-u, dala je izjavu kojom podržava taj dokument”, objašnjava Kregari i ističe da je dokument “rezultat zajedničke europske politike”.
Spominje se da postoji 16 ili 19 točaka na koju se zemlje obvezuju?
“Dokument sadrži šest točaka, koje su većinom neobavezne. Kaže se u primjedbama da ovaj dokument propagira ljudsko pravo na migracije. Ali ovdje se govori o ljudskim pravima koje treba štititi – zagovara se da je migracija ljudsko pravo. Daleko od toga da je riječ o specifičnim akcijskim programima.”
VEZANE VIJESTI
Zašto s neke zemlje odustale?
“Postoji interes nekih zemalja da ih se zbog unutrašnjih pitanja ne postovjete s tim procesom. To je prije svega slučaj Mađarske”, objašnjava.
“Radi se o tome da smo argumente koji su isključivo i specifično mađarski, počeli priznavati kao svoje”, uvjeren je. Navodi i druge zemlje koje se zbog untarnjih političkih razloga žele distancirati, poput Češke, Bugarske, Mađarske i Poljske, za koje kaže da su “skupina zemalja koje nisu zainteresirane za jedinstvenu Europu”, a to opravdavaju suverenističkim razlozima.
Hrvatska kao mala zemlja od toga, kaže, “ima samo štetu”.
Zašto je predsjednica promijenila mišljenje?
“Predsjednica je bila informirana o stavovima radikalnih udruženja i lobističkih skupina u SAD-u, koji već neko vrijeme radi poteze koji sprječavaju zajedničko europsko djelovanje. Do promjene je došlo zbog dodvoravanja takvom stavu.”
Čime će rezultirati razmjena zanimljivih poruka između predsjednice i premijera?
“Očekujem daljnju eskalaciju. Politika koju vodi HDZ često dolazi u konflikt s onim što zagovara predsjednica. Ona se toga pribojava jer
nema snage samostalno izaći na izbore”, kaže Kregar i naglašava da dolazi do jasnog sukoba “interesa HDZ-a da bude na vlasti i osobnog interesa predsjednice da ostane predsjednica”.
Podjele u Hrvatskoj rastu, zaključuje – jer nema zajedničkog cilja.
Tko će sudjelovati na sastanku u Marakešu?
“Spominje se rasprava u Saboru. Ali rasprave bi onda morale postojati o mnogim tekućim stvarima vanjske politike. Sabor nije mjesto za to.” Ističe da to dovodi do problema da “ne razgovaramo o reformama nego o ovakvim taktičkim potezima”.
“Mislim da su osobne taštine u pitanju, a ne interesi Republike Hrvatske”, kaže i zaključuje da bi bilo dobro da predsjednica ili premijer odu na sastanak u Marakešu.
Koji je rezultat sukoba Pantovčaka i Banskih dvora?
“To nitko ne može znati, ali svjesni su toga da im ovo može napraviti veliku štetu”. Premijer Plenković, kaže, ima sreće što je oporba razjedinjena i bezidejna.
Kako komentirate prelazak SDP-ovog Marija Habeka u klub zastupnika HNS-a?
“Habek već duže vrijeme pokazuje nezavisnost, nije sudjelovao u radu kluba, nije poštovao dogovore o glasanju.”
Nije li riječ o tome da koliko god raste vladajuća većina, slabi njezina snaga i ugled u javnosti?
“Postoji opasnost da Sabor, koji je politički marginaliziran, postane skupina ljudi koji sjede u stolicama, ne raspravljaju, ne odlučuju, a kad raspravljaju – čine to u stilu samodopadnosti i konflikta”, smatra Kregar i upozorava da je uloga Sabora jako bitna jer bez njega je moć Vlade prevelika.
Kako komentirate aktualna događanja u zagrebačkoj Gradskoj skupštini?
“Nisam siguran da su političke stranke spremene za nove izbore. Pritom mislim na HDZ u kojem su procesi dosta negativni, izgubio je utjecaj koji je imao”, kaže i dodaje da utjecaj koji je izgubio HDZ nije otišao oporbu, koju objedinjuje samo zajednilki nastup protiv gradonačelnika. Vjeruje da se Milan Bandić ne mora bojati za svoju poziciju u Zagrebu.
Radi se, kaže, o izboru manjeg zla, o dojmu da je bolje pokušavati rušiti gradonačelnika, nego “trpiti njegovu samovolju”.
“Gledajući mogućnost da ne bude izglasan gradski proračan, razmišljam o posljedicama. Grad je ušao u finanacijski važne i teške investicije, koje bi mogle postati upitne.”
Hoće li Ivica Todorić ostati u Remetincu?
“Teško je predviđati, ali sud je donoseći odluku da ostaje u Remetincu zbog bijega, imao dosta jake razloge. Ta je činjenica dosta čvrsta. To ne zamjenjuje mogućnost jamčevine.”
Ako sud odredi zatvor, koliko bi dugo Todorić mogao tamo ostati?
“Moglo bi potrajati do kasnog proljeća sljedeće godine. Pretpostavljam da je to gospodinu Todoriću neprihvatljivo. Todorić se plaši, jednostavno rečeno.”
Pogledajte cijelo gostovanje:
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
