Predsjednik Uprave INA-e Sandor Fasimon dao je intervju za Newsroom N1 televizije i komentirao prenamjenu Rafinerije Sisak.
G. Fasimon usvojili ste poslovni plan za 2019. Koji su njegovi najvažniji elementi?
Nismo usvojili samo plan za 2019., nego i za budućnosti INA-e, to je ono najvažnije. Želimo vertikalno integrirani model poslovanja u kojem su svi elementi profitabilni i održivi. Što to znači? Povećat ćemo istraživanje i proizvodnju, tražimo nove rezerve i proizvodnju, ali pritom želimo kontrolirati troškove, bilo da je riječ o Hrvatskoj ili inozemstvu. Sudjelovat ćemo u sljedećoj rundi za istražne koncesije sljedeće godine. I želimo zadržati takvo poslovanje u sljedećih 15 godina. Što se tiče maloprodaje, u tom smo pogledu dominantan igrač na hrvatskom tržištu, želimo zadržati tu poziciju, ali i proširiti se na južna tržišta, recimo na Crnu Goru, što je za nas vrlo privlačno tržište. Želimo razvijati i dio poslovanja koji se ne odnosi samo na gorivo, kako bismo odgovorili na potrebe kupaca jer oni ne trebaju samo gorivo, nego i kavu i slično, razvijat ćemo koncept „Fresh Corner“.
Kada govorimo o inozemstvu, što se događa u pogledu Sirije? Ima li kakvih novih naznaka?
Što se tiče Sirije, tu su dva preduvjeta koja moraju biti zadovoljena, završetak ratnih operacija i ukidanje međunarodnih sankcija. Nakon toga možemo sagledati situaciju i vidjeti što se može učiniti. To je svakako u našem fokusu, ali vrijeme će to riješiti.
VEZANE VIJESTI
Možete li pretpostaviti koji će biti konačni rezultat budućih pregovora?
Dolazim iz poslovnog sektora, pa ne pretpostavljam, nego kalkuliram. Vidjet ćemo kako će se odvijati situacija, ova dva preduvjeta su važna za konačno rješenje priče.
No s trenutačne pozicije, mislite li da postoji šansa da će se INA vratiti?
Mogu reći da se mi držimo naše pravne pozicije jer imamo ugovor i čekamo trenutak da vidimo što možemo dalje učiniti.
Imate li planove za neke druge poslovne operacije u inozemstvu?
Nije tajna da trenutačno radimo u Egiptu, a i prijavljujemo se na natječaje u Egiptu i susjednim zemljama. Svakako se usmjeravamo na međunarodni dio poslovanja, ali to mora biti profitablino.
Najveći izazovi u Hrvatskoj? Vjerojatno su to rafinerije?
Spomenuo sam integrirani poslovni model, za to trebamo i rafinerije. Nažalost, dosad nismo imali pravi integrirani model jer je to bio dio koji je donosio gubitke koji su se pokrivali iz drugih djelatnosti. Mislim da sada možemo pokrenuti novi investicijski ciklus u rafinerijski dio poslovanja, što znači da taj dio može početi poslovati pozitivno. Za to trebamo investicije u Rijeci, sve procese prerade sirove nafte moramo koncentrirati na jednu lokaciju, u Rijeku, kako bismo imali vrhunsku europsku rafineriju. Naša najveća investicija u Rijeci je u ona u postrojenje za teške ostatke. Želimo početi dobivati povrat na tu investiciju od 2023. Imamo i drugu lokaciju u Sisku i nikad je nećemo napustiti! Smatram da je to vrijedno industrijsko postrojenje. Umjesto prerade sirove nafte koje donosi gubitke, moramo odlučiti kakvu industrijsku proizvodnju tamo želimo, a te odgovore imamo.
Usredotočimo se na Rijeku. Možete li nam dati brojke o investicijama u Rijeku i o kakvom se ritmu investicija radi? Prije više od 10 g. Rijeka je bila spremna za investicije, ali ništa se nije dogodilo.
Hvala na tom pitanju. Povrat na ulaganje ključna je stvar u cijeloj priči. Od svih svojih investicija očekujemo povrat. I to je vjerojatno krajnji trenutak za to, mislim da rafinerijsko poslovanje dugoročno ne očekuje povoljna budućnost. Moramo se riješiti loživog ulja i mislim da je postrojenje za teške ostatke moguće rješenje. Za to trebamo investiciju od 4 milijarde kuna. Želimo to pokrenuti, konačnu odluku o investiciji mogli bismo donijeti sljedeće godine. Svu preradu moramo smjestiti na jednu lokaciju u Rijeci, a trebamo i povoljno porezno okruženje, prilično sam siguran da je to izvedivo. A ako donesemo konačnu odluku o investiciji, ponavljam riječ je o 4 milijarde kuna, to bi značilo da će nam od 2023. to biti na raspolaganju i očekujemo da bismo mogli dobiti povrat na ulaganje u sljedećih nekoliko godina, što prije, to bolje.
Vratimo se na temu Siska. Rafinerija u Sisku dramatično će se promijeniti. Spomenuli ste biokomponente, petrokemijske procese. Što je budućnost rafinerije Sisak?
Posjetio sam rafineriju u Sisku. To je vrijedna industrijska lokacija, uvijek je vrijedno imati industrijsko zemljište. Napravio bih usporedbu ako smijem. Imamo postrojenje u Tiszaújvárosu u Mađarskoj, danas ulažemo više od milijardu eura u petrokemijsku proizvodnju. Sisak možemo pretvoriti u industrijski centar, nikada nećemo napustiti Sisak, ondje ćemo proizvoditi bitumen, to će svakako biti logističko čvorište. A i za Sisak postoje razne opcije – biogoriva, petrokemijski proizvodi i tako dalje. Tamo smo svakako najveća tvrtka i ostat ćemo najveća tvrtka.
Kada govorimo o rokovima, kada očekujete da ćete predstaviti prve korake u izmjeni INA-ina kompleksa u Sisku?
Imamo program i odobrili smo akcijski plan pod nazivom „INA Downstream 2023 Novi smjer“. Znamo što trebamo učiniti, slijedi provedbeni dio, a i imamo jasne rokove. Sljedeće godine ćete biti upoznati s mnogim odlukama.
I u pogledu Siska?
Tako je. Moramo dodati samo još nešto. Mi smo i odgovoran socijalni partner pa vodimo računa o ljudima, pa sljedeće godine neće biti otpuštanja. Mi trebamo ljude, ljudi su nam važni. Promjena nije zbog same promjene, želimo promjenu koja će osigurati INA-inu budućnost. Želimo da INA bude uspješna kompanija i za 15 godina. I to je ono najvažnije.
Što će se dugoročno dogoditi s radnim mjestima u Sisku?
Najveći smo poslodavac u Sisku, a to ćemo i ostati.
No hoće li na dugi rok doći do otpuštanja ili ne?
Moguće je da ćemo na dugi rok i zapošljavati nove ljude, ovisno o investicijski održivom rješenju.
Jeste li o tome razgovarali sa sindikatima i postoji li suradnja s njima? Što oni kažu o ovim planovima?
Kao što sam rekao, odgovorni smo socijalni partneri. Prije jučerašnje objave i jednoglasne odluke upravnog odbora i nadzornog odbora, prvi smo sastanak održali sa sindikatima. Obavijestili smo ih i zatim smo izišli u javnost.
I kakva je bila njihova reakcija?
Razgovarali smo, postavili su nam pitanja i mislim da smo im na sve odgovorili.
Imaju li već neke zahtjeve?
Sigurno nas čekaju pregovori sa sindikatima. Odgovornost je na našoj strani, a mi želimo biti odgovorna kompanija prema našim radnicima.
Jedan od izazova za INA-u je i Petrokemija u Kutini, vratili ste se u vlasničku strukturu. Što očekujete od Kutine i što to znači za Sisak?
Ne vidim korelaciju između Kutine i Siska. U Kutini imamo novi upravni odbor, kao i novi nadzorni odbor. Razmatramo poslovni plan za sljedeću godinu. Radi se o kriznom upravljanju, oko toga moramo biti jasni. Vlasnici smo 54% zajedno s našim partnerom PPD-om. Dat ćemo sve od sebe da zadržimo industrijsku proizvodnju u Kutini.
Može li Petrokemija Kutina postati profitabilna?
U srednjem roku može, ali prvo se mora provesti krizno upravljanje.
S druge strane, koliko je teško sada donositi te odluke u INA-i, s obzirom na činjenicu da vlasnici dosad nisu bili u dobrim odnosima. Je li s vaše pozicije to sada teže?
Ja sam član Uprave. Naša je odgovornost stvarati vrijednost za dioničare. Konstruktivan dijalog između dioničara svakako nam može pomoći. Ali vidim da sada možemo donositi otvorene i transparentne poslovne odluke.
Kad već govorimo o odlukama, gost mi je jučer bio bivši ministar gospodarstva Štern, koji je i bivši direktor INA-e. Rekao je da bi iscrpljene bušotine na sjevernom Jadranu mogle biti prenamijenjene u skladišta umjesto da se gradi LNG terminal. Je li i to možda mogućnost za INA-u?
Razmatramo sve mogućnosti. Preuzeli smo Agipov udio u plinskim poljima u sjevernom Jadranu i sada imamo INA Jadran d.o.o. Odmah smo povećali proizvodnju prirodnog plina za oko 10%. Dakle, radimo na proizvodnji. Na bilateralnoj bazi s Italijom razmotrit ćemo svaku opciju koja je odgovarajuća i na kojoj možemo ostvariti zaradu.
Kad govorimo o važnim odlukama, što će biti prva dobra vijest od INA-e u 2019. Ili možda u prvoj polovici 2019.?
Važno je da znamo što moramo činiti, znamo kako izgraditi budućnost, imamo novca za to, nedavno smo potpisali ugovor o kreditu od 300 milijuna američkih dolara. Najvažnije je da ova kompanija ima budućnost i da znamo kako je ostvariti. Na meni je i na mojim kolegama da to provedemo u djelo.
Dvaput ste spomenuli da će INA nastaviti funkcionirati kao vertikalno integrirana kompanija. Što to znači za INA-in odnos s MOL-om?
U praktičnom smislu, to je vertikalno integrirana kompanija. Spomenuo sam integrirani poslovni model. Nisam spomenuo jedan dio priče. Tražit ćemo svaki potencijal koji može biti produžetak našega lanca vrijednosti. Dakle, želimo se proširiti na nova područja poslovanja, bilo da je riječ o mobilnosti, skladištenju, geotermalnoj energiji, fotonaponskim ćelijama… Dakle, sve što će biti produžetak našeg lanca vrijednosti. Mislim da je to strategija koju svaka kompanija treba imati.
Kada govorimo o dugoročnoj situaciji na tržištu energetike, mnogi analitičari smatraju da je era nafte završila. Koliko to opasno može biti za INA-u?
Upravo zbog tog razloga moramo poduzeti određene korake u pogledu rafinerijskog poslovanja jer nije održivo u pogledu gubitaka. I zato je ovo krajnji trenutak da rafinerija u Rijeci postane vrhunska europska rafinerija i da se vrate investicije. Jer radi se o golemim i dugoročnim investicijama, za povrat na investicije treba vremena. Upravo zato moramo djelovati danas. I zato razmatramo druge mogućnosti, nove vrste poslovanja, mobilnost, „Fresh Corner“, punjenje električnih automobila i tako dalje. Moramo se pripremiti za budućnost. Nije dovoljno samo imati novac, morate razmišljati i o potrebama tržišta.
Spomenuli ste dugoročni projekt za rafineriju u Rijeci. Imate li potporu Vlade za sve što vam je potrebno u vezi s tim projektom?
Upravni i nadzorni odbor jednoglasno su prihvatili strateške smjernice i projekt „Novi smjer“, pa mislim da imamo potporu.
I za kraj, kad analizirati izjave i reakcije nakon sastanka između Orbana i Plenkovića u Zagrebu, MOL-ovo povlačenje tužbe u Washingtonu i jučerašnju izjavu premijera Plenkovića koji je rekao da se u budućnosti nada konstruktivnom dijalogu između najvećih dioničara, imate li vi u kompaniji osjećaj da se nešto mijenja?
Kao što sam već rekao, ovo je jasan poslovni slučaj. To je u svakom slučaju dobro. Za tvrtku, za dioničare, jer stvaramo vrijednost za dioničare. Želim otvoren i konstruktivan dijalog jer nam to može samo pomoći.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
