Za obvezni zakup kapaciteta LNG terminala na Krku se do roka, 20. prosinca, javilo premalo zainteresiranih, a među njima samo domaći kupci, HEP i Ina, nitko drugi izvana.
Sam HEP je Novi list je potvrdio da su se javili u četvrtak, što je bio krajnji rok za obvezujuću ponudu.
Pokazan je interes za obvezujući zakup samo 520 milijuna kubika plina godišnje od ukupno 2,6 milijardi, koliki je planirani kapacitet terminala, dok su, stoji u službenoj obavijesti LNG-a Hrvatska, “pristigle i uvjetne ponude za neobvezujući zakup kapaciteta 300 milijuna kubika”.
HEP se javio, ali ne samovoljno nego na “poziv” države, da zakupi oko 400 milijuna kubika, Ina je otprije zainteresirana za sto milijuna, što daje rezultat od 520 milijuna kubika koji su pristigli kao obvezujuća ponuda.
Uvjetnih, neobvezujućih 300 milijuna ponudili su, kako se doznaje, Mađari, no kako je ovo bio poziv za dostavu konačnih, obvezujućih ponuda za zakup, postavlja se pitanje što mađarska “uvjetna”, neobvezujuća ponuda tu uopće radi, i je li riječ i o čemu drugome osim o mađarskoj, simboličnoj poruci Hrvatskoj.
VEZANA VIJEST
Upravo su radi Mađara, može se čuti, prije koji dan definirane fiksne naknade za zakup na period od čak 20 godina, koje, budući da će cijena plina rasti, za operatera – LNG Hrvatska dugoročno ne mogu biti povoljne, no svejedno se ni Mađari, niti itko drugi izvana nije javio, barem ne s obvezujućom ponudom.
Računica je jasna – plin s LNG-a je oko 30 posto skuplji od ruskoga i, kako stvari stoje, kupovat će ga, osim u manjoj količini INA, samo HEP. U protivnom, da se HEP nije javio na natječaj, projekt bi morao biti proglašen propalim. Neslužbene informacije kažu i to da će HEP s 50 milijuna eura ući u investiciju gradnje terminala, “tešku” ukupno 250 milijuna eura, od kojih nam je EU osigurao oko sto milijuna, a ostalo bi se trebalo namiriti ulaganjem HEP-a i kreditom.
Energetski stručnjak i nekadašnji direktor Ine Davor Štern rezultate pristiglih ponuda za zakup komentira riječima kako “terminal više nema nikakvog smisla”.
“Doista me brine bešćutnost naše politike da ignorira sve ekonomske pokazatelje, i radi što ju je volja bez stručne podloge”, kaže Štern, dodajući kako se Hrvatska mora okrenuti istraživanju novih nalazišta plina na Jadranu i na kopnu.
Interesa za skuplji LNG nema, kaže, jer osim ruskog, u Europu će dolaziti i azerbajdžanski plin, pa tako i u Hrvatsku. U Europi je u pogonu, napominje, desetak LNG terminala, koji rade s malim kapacitetima, a Mađarima, primjerice, nije nikakav problem, ako žele, preko talijanskog terminala kupiti nešto LNG-a zbog diversifikacije nabave, ne treba im za to hrvatski terminal, piše Novi list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter|Facebook| Instagram.
