Fina šalje pisma na adrese desetaka tisuća građana - hoće li uspjeti deblokirati račune osobnim bankrotom?

Država opet oprašta dugove. Od Nove godine na snazi je jednostavni postupak stečaja, a to znači da građani uz pomoć Fine i suda mogu proglasiti bankrot i na taj način izaći iz dugogodišnje blokade.

Procjenjuje se da najnovije kriterije za oprost duga zadovoljava više od sto tisuća blokiranih građana. 

Zagrepčanka Jadranka Hotko u neprekidnoj je blokadi računa od 2009. jer je štednokreditnoj zadruzi dugovala 4.000 kuna. Kamate su rasle, zadruga nestala, a ona otišla u mirovinu. Jedva preživljava i očekuje poziv Fine za novi tzv. brzi postupak stečaja.

“Mislim da je to nikakvo ponašanje prema nama i prema umirovljenicama. Nitko ne može preživjeti s 1600 kuna. Ja moram moju kćerku moliti 200 kuna za preživjeti. Mislim da ova država treba početi brinuti za male ljude”, kaže Jadranka Hotko, umirovljenica koja je blokirana od 2009. godine.

A Vlada je u međuvremenu ipak odlučila smanjiti broj blokiranih građana, kojih je zadnjeg dana 2018. bilo 264.751. U postupku jednostavnog postupka stečaja potrošača, Fina šalje pisma blokiranima s ponudom za bankrot i to bez posljedica – jer im se nekretnina u kojima žive ne dira.

“Jučer smo započeli sa slanjem poziva i bez obzira prema kome imaju dugovanje, postupa se prema svima isto – gledamo da je dugovanje manje od 20.000 kuna glavnica i da su u blokadi duže od tri godine”, kaže Ivana Franković iz Fine. 

Iako najugroženijima dugove oprašta, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ipak mora misliti i na vjerovnike – pa naglašava da će se njih ipak pokušati zadovoljiti. Zato blokirani moraju prijaviti pokretnine.

“A ako imaju neku imovinu, pod tim mislimo na onu vrijedniju od 10.000 kuna, tada će se imenovati povjerenik koji će to brži način unovčiti i raspodjeliti vjerovnicima koji tu jesu”, pojašnjava ministar Bošnjaković.

Iz Udruge Blokirani ovaj put hvale mjeru Vlade, ali smatraju da je dio s pokretninama tek formalnost.

“Da li će se ovrhovodtelj odlučiti plijeniti po kućama, nositi im Ikea namještaj i televizore – također neće jer je i to zaštićeno Ovršnim zakonom”, kazala je Miriam Kervatin, predsjednice udruge Blokirani.

Gospođa Jadranka ne zna što je čeka, sumnjičava je prema novom načinu bankrota jer, smatra, političari ne razumiju one koju su cijelog života radili za minimalac.

“Premijer i oni… mislim, otvoreno ću reći. Lako je živjeti s 20.000 kuna, ali jako je teško živjeti s 1.600 kuna i nas je takvih jako puno”, kaže umirovljanica.

Ministarstvo pravosuđa uputilo je na javno savjetovanje novi prijedlog Ovršnog zakona koje traje do kraja siječnja. Ministar najavljuje manje troškove prvenstveno zbog digitalizacije, a naknade će, po novom, rezati i javnim bilježnicima te odvjetnicima.

“Javno bilježničke naknade isto idu dolje. Predviđamo i dvije naknade, jedna za predmete do 5.000 kuna i tu je naknada 200 kuna, a za ove preko naknada će biti 300 kuna”, objašnjava  ministar Bošnjaković.

Unatoč tome, mnogi kritičari tvrde da će sve manje-više ostati po starom te se nadaju da će u javnoj raspravi biti prihvaćene primjedbe i komentari. A posebno ih boli to što zakon koji se najavljuje godinama sigurno neće stupiti na snagu prije 1. siječnja  2020. godine.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mrežaTwitter|Facebook| Instagram