Iseljavanje Hrvata u Irsku poraslo je za deset puta od 2013. do 2018. u odnosu na razdoblje od 2002. do ulaska Hrvatske u Europsku Uniju.
U analizi demografskog profila Hrvata u Irskoj autora prof. dr. Ivana Čipina, demografa s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditelja CLPS-a, korišteni su podaci Središnjeg statističkog ureda Republike Irske – broj imigranata u Irsku procjenjuje se prema broju alokacija Personal Public Service Numbers (PPSN), identifikacijskog broja sličnog našem OIB-u, koji se koristi za brojne potrebe – od zapošljavanja do ostvarivanja socijalnih beneficija, javlja Slobodna Dalmacija.
U razdoblju od 2002. do ulaska Hrvatske u EU, strancima hrvatske nacionalnosti koji su se doselili u Irsku izdano je oko 2000 PPS brojeva. Od ulaska, pak, Hrvatske u EU sredinom 2013. dodine pa do kraja 2018., taj broj je iznosio oko 21.500.
Dr. Čipin napominje kako to ne znači da svi koji su u navedenom periodu dobili PPS broj i dalje žive u Irskoj. Neki se vrate, no to se preko PPS broja ne može pouzdano pratiti, dok manji broj došljaka u Irsku i ne uzme taj broj. No PPS je svakako jako dobar posredni pokazatelj broja doseljenika iz neke zemlje u Irsku, te ga irski statistički ured koristi za procjenu vanjske migracije.
U analizi se iznosi kako je vrhunac iseljeničkog vala iz Hrvatske prema Irskoj bio 2016., kad su izdana 5312 PPS broja, no onda je val počeo slabiti i već se 2018. smanjio za petinu (4346 PPSN). Dr. Čipin daljni pad broja iseljenih očekuje i u ovoj godini.
U ovom trenutku, kaže dr. Čipin, u Irskoj godinu dana ili duže živi oko 20.000 Hrvata. Premda ne smatra da se radi o dramatično velikim brojkama, navodi kako je Irska u zadnjih pet godina postala atraktivna destinacija za rad i život određenog broja hrvatskih državljana.
