Gosti Pressinga Dubravka Merlića u ponedjeljak bili su potpredsjednik hrvatske vlade i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić te državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Bosne i Hercegovine Bakir Dautbašić.
U Beču je održana konferencija o borbi protiv terorizma pod nazivom “Zajedničko djelovanje protiv terorizma”. Na čiju je inicijativu održana?
“Inicijativa je bila iz Austrije, to je na tragu stalne teme u Bruxellesu. Zajednička politika je kako izaći na kraj s ljudima koji odlaze s ovih područja, to je sada oko 4,500 ljudi. Sve zemlje su tome izložene, postoji zabrinutost oko posljedica njihovog povratka natrag u te zemlje”, kazao je ministar Ostojić.
Jesu li zemlje rasadnik džihadizma i iskače li najviše Bosna u tom smislu?
“BiH ima određene probleme s tim licima, ali BiH je prva u regiji donijela izmeje kaznenog zakonih nazivam džihadistima, već je bolje ka kojima se sudjelovanje i propagiranje takvih djelatnosti karakterizira kao kazneno djelo. Potpuno smo posvećeni borbi protiv svih radikalnih ekstremizama”, kazao je Dautbašić.
Hrvatska kao da ima dvojake kriterije po tom pitanju?
“Svaka zemlja ima pravo na uređenje nacionalnog zakonodavstva. Što se tiče naše definicije, važno je radi li se o regrutiranju i borbama protiv neke vlade. Osobe koje su otišle i bore se za Ukrajinu nisu u istom položaju kao oni koji se bore u paravojnim snagama. Nema zemlja koja je rasadnik džihadizma, sve zemlje imaju taj problem”, kaže Ostojić.
5.000 boraca u EU, 200 iz BiH, desetak iz Hrvatske
Koliko su pouzdani podaci o broju boraca koji su otišli na strana ratišta, vi ste rekli 5.000?
“To je broj ljudi koji su iz cjelokupne EU otišli na različita ratišta”, kaže Ostojić.
Postoje li jedinice koje se bave nadzorom ekstremističkih aktivnosti na internetu?
PROČITAJTE JOŠ
“Imamo aktivnosti vezane uz to, bilo koja vrsta propagiranja putem interneta je kazneno djelo u BiH”, kaže Dautbašić.
“To je kvalitetan prostor za one koji žele napraviti kazneno djelo. Upravo zbog toga vode se pregovori s velikim kompanijama, kako bi se našao način da označavanje takvih sadržaja bude efikasno i brzo”, kaže Ostojić.
Koliko ljudi je u Hrvatskoj locirano da je otišlo u ekstremističke akcije?
“Oko desetak osoba je uključeno. Tu nema razlike je li netko u ratu u Siriji ili negdje drugdje. Njegova sklonost ekstremizmu je velika opasnost. Bilo je iznenađujućih stvari, a to je da osobe za koje nikada ne biste sumnjali odjedanput osvanu kao ekstremistički borci. U Hrvatskoj je muslimanska zajednica jako dobro integrirana, a njima radikalni ekstremisti itekako štete”, kaže Ostojić.
Koliko ljudi je u BiH locirano da je otišlo u ekstremističke akcije?
“Prema mojim informacijama, ta brojka se kreće oko 200 osoba – to su osobe koje su se zaputile prema ratištima u Siriji i Iraku. Posebno treba govoriti o fenomenu odlaska žena, koje ne odlaze kao ratnice. Najveći dio ljudi koji se vrate su razočarani. Svi su previše fokusirani na represivne mjere, a jako se malo računa vodi o onima koji se vrate s bojišta”, kaže Dautbašić.
U Hrvatskoj nitko nije procesuiran
O nekim se mjestima poput Gornje Maoče otvoreno govori kao mjestima gdje se regrutiraju budući borci. Jesu li dosadašnje akcije policije i drugih sigurnosnih aktera adekvatne tim prijetnjama. Svako malo osvane neka zastava Islamske države?
“BiH agencije za provedbu zakona su prije nekoliko godina ušle u to selo bez ikakvih problema, ali mi smo odmah nakon te akcije morali čekati nekoliko dana da se pojave kantonalne vlasti. Mislim da su kantonalne vlasti malo zakazale i to ostaje socijalno pitanje, a ne represivno pitanje”, kaže Dautbašić.
Od osoba koje su boravile u tom području, a sad su se vratile natrag, je li itko procesuiran?
“Procesirano je par desetaka osoba, od kojih je nekolicina u pritvoru”, kaže Dautbašić. Nažalost, u BiH smo imali iskustva s terorističkim akcijama – napad u Bugojnu, napad na ambasadu SAD-a u Sarajevu – ali vrlo dobro surađujemo s tužiteljstvom”, kaže Dautbašuć.
Jesu li u Hrvatskoj neke osobe procesuirane?
“Sve te osobe su nedostupne. Slažem se da je denomen žena itekako istaknut i tome se treba prilagođavati”, kaže Ostojić.
Ulazak u Schengen
Zahtjev za aplikacijom za Schengen poslat ćemo 1.srpnja. Koliko će vremena proći do punopravnog članstva. Rumunjska i Bugarska još nisu članice Schengena?
“Izjava je predana, mi smo to napravili najbrže moguće. Preko ljeta, do jeseni smo dužni poslati Komisiji odgovore na upitnik i tijekom iduće godine ide tehnička evaluacija. To znači da imate proces gdje ta evaluacija može trajati kratko, a može trajati dugo. Nakon toga sve zemlje u Schengenu moraju dati dvoj pristanak. Ali prvi korak je napravljen i to je najvažnije”, kazao je Ostojić.
Što će ulazak Hrvatske u režim Schengena značiti za države s kojim graniči. U kojoj mjeri će to otežavati prelazak granice?
“Hrvatska je oduvijek bila štit i znala se nositi s pitanjem granica. 197.000 ljudi zatražilo je azil u Hrvatskoj u posljednjih godinu dana. Pitanje stabilnosti u regiji je naš interes. Mislim da Schengen nije 100% garancija, moramo pokazati spremnost da možemo čuvati svoju granicu”, kaže Ostojić.
Što biste vi u BiH, u donosu na Hrvatsku i EU, naveli kao najveći problem?
“Granica BiH i Hrvatske je najduža granica u Europi i ukoliko to nije riješeno na najbolji mogući način nema te sile koja bi mogla zaustaviti ilegalne migrante”, kaže Dautbašić.
Hrvatska će dobiti i 120 milijuna eura za upravljanje vanjskom granicom. Koliko smo do sad potrošili?
“Povukli smo svih 120 milijuna, ali nismo sve iskoristili. Bilo bi neozbiljno da platite nešto prije nego što je to gotovo. Pravo pitanje je jesmo li ugovorili stvari, a jesmo. Moramo taj novac potrošit na ispravan način. Ja snosim taj dio odgovornosti. Preko 100 milijuna eura je ugovoreno i bit će dovršeno”, kaže Ostojić.
#related-news_0
Što će ulazak Hrvatske u režim Schengena značiti za države s kojim graniči. U kojoj mjeri će to otežavati prelazak granice?
“Isto što i mi danas imamo sa Slovenijom. Schengen se samo premješta sa slovenske granice na hrvatsku granicu za državljane BiH. Postajemo vanjska granica Europske unije”, kaže Ostojić.
Kolike su šanse da će se za građane BiH uvesti vize za EU?
“Mi dijelimo europsku viznu politiku. Ukoliko EU donese takvu odluku, mi ćemo je poštivati. Hrvatska je zainteresirana da poštuje pravila EU, ali se zalaže za svoje interese”, kaže Ostojić.
Može li Hrvatska, ako EU želi uvesti vizni režim, stavljati svoje uvjete ili čak veto?
“Naravno da imamo pravo na veto, kao i svaka druga članica”, kaže Ostojić.
X-RAY
Zadovoljava li zgrada u Visokoj sve standarde potrebne za Ured predsjednice?
Ne znam, sigurnosne da
Je li Veljko Marić pravomoćno osuđen u bivšoj državi za ubojstvo policajca?
Ne znam
Treba li na novim registarskim pločicama biti hrvatski grb?
Ne mislim da je neophodan, ali se nadam da će tamo biti nacionalne boje prisutne
Raspolažete li s dokazima iz kojih proizlazi da HDZ stoji iza prosvjeda u Savskoj 66?
Raspolaganje dokazima, nema potrebe da se daje nešto drugo osim onog što smo tamo vidjeli – brojne HDZ-ove dužnosnike.
Očekujete li da ministrica kulture Zlatar Violić podnese ostavku?
Ako se potvrde navodi iz revizije, naravno da da.
“Svi koji žele da se rastjera nekoga zbog toga što misle drugačije, kod mene to neće proći”
Do kad policija misli tolerirati nezakoniti prosvjed u Savskoj 66?
“Dok god se ne pojave elementi koji bi uključivali da se takav prosvjed prekine – nasilje koje se ne može kontrolirati”, kaže Ostojić.
Zašto Vam je toliko dugo trebalo za podnošenje prekršajnih prijava protiv Klemma i Glogoškog. Koji je detektiv razriješio enigmu zvanu: Tko je organizator prosvjeda u Savskoj?
“Zakon o javnom okupljanju kaže da ministar može zabraniti. Policija može prekinuti neprijavljeno okupljanje, ali smo uvijek poštovali sljedeću stvar – osnovnu ustavnu slobodu na javno okupljanje, ma koliko se ja ne slagao sa stavovima ljudi koji prosvjeduju u Savskoj 66”, kaže Ostojić.
Tko ima veći utjecaj u hrvatskoj policiji. Vi ili Josip Klemm koji kaže da s Vama izvrsno surađuje?
“Klemm je voditelj javnog okupljanja, ne formalno, to je osoba s kojom policija najnormalnije razgovara. Trenutak u kojem jedna kolona ide prema drugoj, policijski rukovoditelj razgovara s predvodnicima obiju kolona. Nelegalni prosvjed na Trgu ide protiv nelegalnog prosvjeda u Savskoj i svi misle da policija treba maknuti i jedne i druge. Zašto bi ih se maknulo? Ne možemo dopustiti da dođe do sukoba samo zato što ne dijelite isto mišljenje. Policija treba štititi da ne dođe do konflikta. Osnovno pravo je pravo na izražavanje javnog mišljenja. Šator, lomače, pitanje komunalnog reda je u ingerenciji Grada Zagreba, ne prozivajte policiju! Policija održava stanje reda i mira. O demokraciji – svi koji žele da se rastjera nekoga zbog toga što misle drugačije, kod mene to neće proći”, kazao je Ostojić.
Bi li Glogoški i Klemm snosili odgovornost za smrt gospođe da su priznali da su organizatori prosvjeda?
“Naravno da bi. Ako dosad nisu uspjeli artikulirat svoj stav i prestati visiti isprem Ministarstva, vrijeđati ministra i sina heroja, ako je to put i ako je to priča. Potpuno je narušen kredibilitet predsjednice”, kaže Ostojić.
“Potpisao bih Bandićevu peticiju”
U Zagrebu se potpisuje peticija Stop političkim hapšenjima. Najviše se prigovora djelovanju PNUSKOKA koji navodno obrađuje svjedoke? Kako komentirate činjenicu da je velik dio javnosti uvjeren da se u Bandićevom slučaju radi o političkom obračunu?
“Ja ću potpisati peticiju jer sam apsolutno protiv policijskog hapšenja”, kaže Ostojić.
Do kuda je došla istraga u slučaju šefa kabineta premijera MIlanovića Sauche kojeg se dovodilo u vezu s verbalnim napadom na policajce na Sljemenu. Što ste ustanovili?
“To nije u ingerenciji Ravnateljstva policije i ja tu nemam što komentirati, čak ni da znam što se događa. Policija je svoj dio posla obavila”, kaže Ostojić.
#related-news_0
Svako malo u medijima osvane najava navodnog uhićenja Tomislav Karamarka. U posljednje vrijeme njegovo se ime dovodi u vezu s gradnjom centra SOA-e u Savskoj. Je li ta zgrada po Vašim saznanjima precijenjena?
“Zašto to mene pitate? Ja sam ministar unutarnjih poslova, postoji USKOK, DORH… Ministar unutarnjih poslova se ne smije petljati u kriminalistička istraživanja”, kaže Ostojić.
Kakav je vaša suradnja s predsjednicom Republike s obzirom da i ona ima značajne ustavne ovlasti kad je u pitanju nacionalna sigurnost i obrana?
“Inauguracija je pokazala da je policija profesionalno obavila svoju obvezu, nije bilo incidenata i to je dobar primjer kako se profesionalno radi posao”, kaže Ostojić.
Tko će pobijediti na idućim parlamentarnim izborima?
“To sigurno neće biti oni koji su apsolutni pobjednici lokalnih izbora”, kaže Ostojić.
