Radimir Čačić, lider Reformista i član vladajuće većine, u N1 Studiju uživo komentirao je situaciju oko Uljanika i 3. maja.
Zašto je spašen Agrokor, a ne i brodogradilišta?
“Agrokor je iznuđeni potez u koji je Vlada natjerana, nije željela to učiniti ali se to moralo napraviti. Napravila je to odlučno, za kapacitete i standard naše Valde ne bi čovjek rekao da je to uopće moguće. Uljanik je primjer kao je to nemoguće.
Ozbiljna stvar, velika stvar, ozbiljne odluke, 40 tisuća ljudi u Hrvatskoj, ogroman novac… To je jedan izvrstan model, radna mjesta su sačuvana, tvrtke su tu, popravljaju proizvodnju, ni kune troška na građanima Hrvatske, za to je trebalo imati i hrabrosti i znanja. Na Uljaniku smo pokazali da nemamo ni hrabrosti ni znanja. Dvije iste stvari, pri čemu je Uljanik manji, pokazuju da ovisi tko radi. Dalić je odradila jedan izvanredn posao. I sad dolazimo do druge priče, je li tu bilo kriminala, je li nešto rađeno protuzakonito, da li su bile povlaštene informacije, to je jedna druga stvar”, kaže Čačić.
“Kriminal i rješenje projekta su dvije različite stvari, za projekt čestitke, a za kriminal, ako ga je bilo zatvor”, dodaje.
Nakon što je Dalić otišla, Čačić kaže da su došli ljudi s “nekim drugim znanjima.”
Mišljenja je da bi problem Uljanika također bio riješen da je Dalić ostala ministrica: “Da je Dalić tu, mi danas ne bi imali ovaj problem. Imali bi prije godinu dana stečaj s preustrojem, 4.500 ljudi je bilo u Grupi, 1800 je otišlo, otišli su oni koji se najlakše zapošljavaju, a ostali su administracija i oni koji se teže zapošljavaju. Da se pokrenuo stečaj s predustrojem, mi bi danas imali najmanje 1800 zaposlenih ljudi, ne bi bilo situacije da ljudi sedam mjeseci ne primaju plaću, imali bi temelj za barem 60-70 posto nastavka proizvodnje u 3. maju i barem 25 posto jezgre u brodogradillištu u Puli”, kaže Čačić.
Kaže da je država trebala postaviti stečajnog upravitelja, donijeti plan preustroja i da se mogla iskazati tako da je naručila nove korvete, a za koje nije potrebna javna nabava jer je riječ o vojnoj opremi.
“Ima načina da se pomogne brodogradnji, a da to ne bude na trošak poreznih obaveznika već na njihovu korist”, poručuje i kritizira Valdu jer još nije donijela konačnu odluku o škverovima: “Da je Dalić tako radila, 40 tisuća ljudi bi bilo na cesti, tvrtke bi propadale.”
Komentirao je suce koji ne žele proglasiti stečaj brodogradilišta. Kaže da se tako šalje poruka: “Ja sam politički korumpiran. Čekam da mi politika govori”
“Kako je to moguće? Ljudi se iseljavaju iz države zbog nepovjerenja u pravnu državu, s razlogom”, poručio je.
Na pitanje da nabroji pet uspješno provedenih stečajnih postupaka, Čačić je poručio: “Lenac je odličan primjer stečaja. Pevec.. To su veliki stečajevi. Kraljevica. Pitanje je koga stavimo kao upravitelja. Ako postavite Šketa koji je odradio Pevec ili Paška Velu koji znaju što rade.. Imamo dva, tri čovjeka koji znaju kako se krizne stvari rješavaju. Puno toga ovisi o čovjeku. Da imamo ministarstva u kojima ljudi rade svoj posao, značaj jednog ministra ne bi bio toliko velik. Značaj ministara je puno veći nego bi trebao biti”.
Vrdoljak se rukama i nogama borio da se milijarde daju Debeljaku
Čačić je još jednom istaknuo kako daje projektnu podršku Vladi i ponovio da je za stečaj Uljanika.
“Ovaj zakon kojim smo sve predali u Ini, mi smo bili protiv. Ne samo da smo glumili da smo protiv, tako da budemo u Sabornici pa da HDZ-ova većina izglasa, mi smo izašli vani. Mi smo za projekte načelno, osim ako su grubo krivi. Da su se odlučili na restrukturiranje, mi bi bili protiv. Horvat je bio za to da se utuku te tri četiri milijarde, Vrdoljak se rukama i nogama borio da se te milijarde daju Debeljaku”, poručio je.
Interurban pruga Zagreb-Varaždin je za nas Pelješki most
“Naš uvjet u cijeloj priči je bio da prihvate projekt s kojim smo išli u kampanju, brza pruga da se pretvori u interurban, težak 400 milijuna eura. Drugi uvjet je bio da nam vrate novac za javno-privatno partnerstvo koji smo potpisali. Prvi projekt je važniji od tog novca. Samo jedna petina hrvatskih željezničkih smjerova su europski koridori. Samo za njih dobivamo europski novac. Tamo gdje trebamo dati svoje, ne dajemo ništa. Europski novac se troši sporo ili loše. Naš cilj je bio da sjever Hrvatske koji nema najbržu mogućnost transporta, a to je željeznica, dva i pol sata je Varaždin-Zagreb. Naš uvjet je bio da nas podrže, da to stavimo u prometnu, prostornu strategiju. To su napravili i da se obave razgovori s Europom da nas uključe u europsku mrežu željeznica. To su prihvatili, studija izvodljivosti je gotova za deset dana. Za dvije godine je cilj da uđemo u 85 posto financiranja EU. 400 milijuna eura je ogroman novac za prugu koja je 101 km duga. To je veće od Pelješkog mosta, a za nas to jest Pelješki most jer time postajemo dio zagrebačke urbane sredine”, rekao je Čačić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter |Facebook | Instagram
