Informatički stručnjak Marko Rakar bio je gost Newsrooma. Komentirao je najavljenu digitalizaciju javne uprave. Nije mu jasno zašto to radimo na jedan retro način, a upozorava da će račun promašenih strategija opet platiti građani.
“Jako je dug put do realizacije digitalizacije javne uprave. Oni očekuju da će to trajati pet do 10 godina da se stavi u funkciju što je u informatici jedan beskrajno dug period, kao da govorimo o psećim godinama, jedna ljudska sedam psećih, jednostavno suludo dugo”, smatra Marko Rakar.
“Nitko ne razumije zašto toliko dugo. Ovo što su oni zamislili je gradnja državnog oblaka, umjesto da koriste postojeće privatne kapacitete odlučili su graditi svoj, zašto su to odlučili to nitko živ ne može kvalitetno obrazložiti”, jasan je Rakar.
Pretpostavlja da će se gradnjom Centra dijeljenih usluga ugasiti po ministarstvima i agencijama server sobe u koje smo do sada uložili stotine milijuna kuna. Zbog toga neće biti trošak samo 360 milijuna kuna već ćemo zaboraviti i otpisati još 300 i nešto milijuna kuna koje smo ranije uložili.
VEZANE VIJESTI
“Velika većina e-servisa koji su izgrađeni zadnjih godina građeni su da se Hrvatska poboljša na ljestvicama prihvatljivosti investitorima ili su izrazito kozmetičke prirode da bi na drugim ljestvicama ispali visoko. Mi smo nominalno na papiru transparentna zemlja, a u praksi smo zatvoreniji od velike većine europskih zemalja.
Informatizaciji državne uprave prilazimo sa zastarjelim konceptom iz 80-ih koji je odavno prevaziđen. Nitko ne radi kako mi radimo na jedan fini retro način. Bit će zanimljivo promatrati kako će to ispasti, a šteta je da će račun za promašenu strategiju opet plaćati građani”, kaže Rakar i dodaje da je cijena od 360 milijuna kuna za digitalizaciju previsoka.
“Cloud (oblak) se kupuje gotovo na kilograme. Cijela uprava može stati u jedan kontejner i možemo još uzeti jedan da imamo dva. Vi možete to kupiti karticom i dobavljač vam ga dostavi”, pojašnjava Rakar lakoću digitalizacije u 21. stoljeću.
Upozorava i da se neke od baza podataka zasnivaju na tehnologiji 60-ih i oni nisu kompatibilni s današnjom tehnologijom. “Pa porezna uprava i dalje radi na zelenim zaslonima.”, podsjetio je.
Kaže kako svijet više ne radi petoljetka projekte nego puno malih projekata, angažiraju se male i srednje tvrtke i to su projekti koji brzo ostvaruju povrate.
“Odslučili smo se investirati 360 milijuna kuna u Titanic. Porinut ćemo ga i moliti se da ne naletimo na putu na ledeni brijeg”, opisao je hrvatsku digitalizaciju.
“Urudžbeni broj i klasa su proistekli iz Austro-Ugarske, a mi to još danas koristimo. I sad umjesto da smišljamo nove prakse mi ono što je Marija Terezija prije 200 godina smislila želimo digitalizirati”, pojašnjava Rakar.
Za situaciju oko Googlea i Huaweiakaže da Google to nije napravio namjerno nego zato što su morali zbog Trumpove uredbe. Podsjetio je da je Huawei najveći svjetski pojedinačni kupac Google usluga. Pita se tko je sljedeći i smijemo li dopustiti da jedna kompanija ili država svojom odlukom isključi milijune ljudi s interneta. Misli da je srž problema sa SAD-om kapacitet Huaweia za izgradnju 5G mreže.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
