Gosti Pressinga Dubravka Merlića na N1 televiziji bili su ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost Saša Medaković i Emir Dizdarević, direktor bh. Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost.
Sabor je sa 105 glasova “Za” izglasao da Trgovska gora bude mjesto odlaganja radioaktivnog otpada. Može li se tu uopće išta još promijeniti i u kojoj je fazi sad taj postupak?
”Naravno. Mikrolokacija nije određena. Trgovska gora je ozbačena kao povoljna lokacija, ali rečeno je da se sve mora raditi uz podršku lokalne zajednice. Strategija je donesena 2014. i jedan od prvih koraka je lokalnoj zajednici pružiti sve informacije”, rekao je Medaković.
Zašto je Trgovska gora najbolja lokacija?
Prema eliminicijskim kriterijima. Jednan od uvjeta bio je vodnopoplavno područje, a drugi gustoća naseljenosti.
Kakve su reakcije lokalnog stanovništa?
Dojam je neutralan. Bez pravih informacija i edukacije nije realno očekivati da će prihvatiti bez otpora. Lokalna zajednica koja prihvati ovakvu odluku mora nešto dobiti i zauzvrat.
VEZANA VIJEST
Još veće protivljenje je u susjednoj BiH gdje se potpisuju peticije i najavljuju veći prosvjedi. Što je glavni uzrok nezadovoljstva s druge strane granice obzirom da se spominju i lokacije Dvora na Uni i Novoga Grada?
”Ja sam iznenađen. Radi se o radioaktivnom otpadu. Po zajedničkoj konvenciji o zbrinjavanju radioaktivnog otpada RH je trebala obavijestiti BiH o toj namjeri. Od samog početka trebalo je uključiti i BiH”, rekao je Dizdarević.
‘Poštujemo visoke standarde’
”Ovo tek početak procesa te ćete o svemu biti obaviješteni. Ovdje se ne radi o nuklearnom već o radiološkom otpadu. Prvi korak je strateška procjena utjecaja na okoliš. Taj postupak je u tijeku. Poštujemo visoke standarde i zato smo krenuli u otvorenu komunikaciju”, kaže Medaković.
Negativno ste određeni oko gradnje u Dvoru na uni?
”Naravno. Mislim da nije moralan čin i može ugroziti dobrosusjedske odnose. Treba pristupiti s humanog stajališta”, rekao je Dizdarević.
”Susjedna država ima pravo na to da neće biti nikakvog utjecaja izvan objekta. Mi ćemo poštivati sve međunarodne odnose”, odgovorio je Medaković.
Je li moralno ugroziti susjede?
”Nije moralno, ali zadnja je od lokalne zajednice”, kazao je Medaković.
Što ako lokalna zajednica kaže ne?
”Onda ništa od gradnje”, kaže Medaković.
Do kada će NE Krško raditi?
”Do 2043. Napravljene su predradnje koje pokazuju da su standardi na visokoj razini i omogućuju siguran pogon”, kaže Medaković.
‘Zajednički objekt sa Slovencima koštao bi 500 milijuna eura’
#related-news_0
U Sloveniji su se ljudi već navikli da žive pored elektrane.
”Da. Tu su razna davanja koja garantiraju ugodniji život. Radna mjesta, škole i slično”, smatra Medaković.
”Tamo već 60 godina imaju beneficije. Složit ćete se da nema ništa loše u strahu našeg stanovništva i protestima koje organiziraju”, kaže Dizdarević.
Bi li edukacija dobro došla?
”Nije moralno od ljudi tražiti neku edukaciju”, smatra Dizdarević.
”Nikakva odluka još nije donesena, a troškove eventualne edukacije snositi će država”, odgovorio je Medaković.
Hrvatska i sada, ne računajući Krško, proizvodi nuklearni otpad bilo da je riječ o medicinskom ili drugim vrstama otpada. Gdje se on skladišti?
“90 posto otpada se nalazi u Institutu Ruđer Bošković u centru Zagreba, to su dvije sobe od 10-ak kvadrata.
Hrvatska još uvijek može pristati graditi zajedničko skladište sa Slovencima u Vrbinama. Zašto ne bi pristala?
“Iz četiri razloga. Prvo, nikad nam formalno to nisu ponudili i nismo bili kontaktirani. Drugo, mi i dalje imamo otpad u hrvatskoj i moramo ga riješiti. Treći razlog je ekološke prirode. Studija pokazuje da je sve to jedan vodonosnik. Sve što iscuri u Vrbinama završit će u zagrebačkoj pitkoj vodi.
Četvrti je ekonomski razlog. Takav objekt koštao bi oko pola milijarde eura, a mi to možemo izgraditi za bitno manje iznos”, zaključuje Medaković.
