Nakon objave na društvenim mrežama iz koje je vidljivo da se u knjizi iz Povijesti za 5. razred osnovne škole izdavača Alfa nalazi citat da je 'Jahve, Bog, sazdao nebo i zemlju' pitali smo izdavača zašto je tome tako.
Odgovor Alfe prenosimo u cijelosti.
“Citat se nalazi u uvodnom dijelu nastavne jedinice, ne služi i nije zamišljen kao povijesni izvor, već kao svojevrstan motivacijski uvod u samu nastavnu jedinicu.
Povijesni izvori u spomenutom udžbeniku grupirani su u rubrikama Glas prošlosti i Glas znanosti. Preporučujemo pročitati nastavnu jedinicu u cjelini kako bi se stekla šira slika onoga o čemu se u njoj govori. Nakon toga će Vam biti posve jasno da autori i uredništvo
udžbenika nemaju nikakvih zadrški u pogledu evolucije i procesa razvoja čovjeka te da je nastavna jedinica pisana u skladu s dosezima moderne povijesne znanosti.
Parcijalno izdvajanje dijelova nastavne jedinice i manipuliranje njima vrlo je neprofesionalno te dovodi do krivih i zlonamjernih tumačenja same cjeline. Nadalje, jedan od tehničkih koncepata nastave povijesti, propisan Kurikulom nastavnog predmeta Povijest, jest Usporedba i sučeljavanje. On između ostaloga podrazumijeva i sučeljavanje i donošenje različitih mišljenja i stavova o pojedinim povijesnim procesima i događajima.
Citiranje Biblije u udžbenicima povijesti nije novost, a ponajmanje sablazan, kako Vi to želite predstaviti. Kao potvrdu navedenog upućujemo Vas na njemačke udžbenike iz povijesti. Ovdje citiramo jedan od njih, gdje je spomenutoj nastavnoj jedinici pristupljeno na sličan način.
Tako u udžbeniku skupine autora (Forum Geschichte, Von der Urgeschichte bis zum Ende des Römischen Reiches, Cornelsen Verlag, Berlin, 2015., str. 14.) stoji i sljedeće:
Erschaffung des Menschen in der Bibel In der Schöpfungsgeschichte der Bibel (1. Buch Mose, Kap.1) heisst es:
“Am Anfang schuf Gott Himmel und Erde. Und die Erde war wüst und leer und es war finster auf der Tiefe; und der Geist Gottes schwebte auf dem Wasser… Und alle die Sträucher auf dem Felde waren noch nicht auf Erden und all das Kraut auf dem
Felde war noch nicht gewachsen; den Gott der Herr hatte noch nicht regnen lassen auf Erden und kein Mensch war da, der das Land bebaute; aber ein Nebel stieg auf von der Erde und feuchtete alles Land. Da machte Gott der Herr den Menschen aus Erde vom Acker und blies ihm den Odem (Hauch) des Lebens in seine Nase. Und so ward der Mensch ein lebendiges Wesen.”
Isti udžbenik iz Njemačke, jedne od kolijevki europske znanosti, nastavlja s pričom o Adamu i Evi da bi u konačnici donio i podatke na temelju dosega suvremene znanosti. Dakle, upravo onakav pristup kakav donosi i Alfin udžbenik Povijest 5, a sve kako bi se učenicima omogućilo da na konkretnom primjeru uoče i razlikuju znanstvena mišljenja i dostignuća povijesne znanosti od biblijskih tekstova, legendi, mitova, književnih, novinskih ili nekih drugih tekstova. Ovakav pristup zagovara i sam Kurikul nastavnog predmeta Povijest pa i edukacije nastavnika povijesti u okviru Škole za život.
Tako ćete, primjerice, na spomenutim edukacijama pronaći i primjer u kojem se Aleksandar Makedonski, između ostaloga, proučava
i karakterizira na temelju književnih tekstova, a sve, opet naglašavamo, s ciljem da učenici uoče i razdvoje povijesni i znanstveni pristup od ostalih tekstova i tumačenja. Ili Vi možda želite ustvrditi kako su književni tekstovi znanstveniji od onih iz Biblije?”, stoji u odgovoru iz Alfe.
Nakladnik Alfa na moj upit zbog čega je u udžbenicima iz povijesti ovakvo tumačenje odgovara: Citiranje Biblije u udžbenicima povijesti nije novost, a ponajmanje sablazan, kako Vi to želite predstaviti. Kao potvrdu navedenog upućemo Vas na njemačke udžbenike iz povijesti. #N1info pic.twitter.com/u52ZyddLe2
— Matea Dominiković (@m_dominikovic) October 16, 2019
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
