Jurčić: Povećanje od 6 posto vjerojatno će na kraju ispasti 4 posto u 2020.

Vijesti 17. lis 201908:57 > 09:09
N1

Gost Novog dana bio je predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić. Komentirao je jučer najavljeno šest postotno povećanje plaća u državnom i javnom sektoru.

“Šest posto je neočekivani potez i vjerojatno će na kraju ispasti oko četiri posto jer nije najavljeno od 1.1.2020. godine 6,12 posto. Ako posljednjih dva posto povećaju u zadnjem mjesecu 2020. oni će se odnositi na 2021. godinu.

Na kraju prosjek 2020. možda bude oko četiri posto i to smo najavili da će se neka slična igra odigrati da ovce budu na broju, a vuk sit”, smatra Ljubo Jurčić.

VEZANE VIJESTI

“Novaca ima i ovo je sigurno politička taktika i plan je iduće godine rast BDP-a na tri posto i to je 10 milijardi kuna rast, od toga 45 posto ide u proračun i tu će se uliti oko pet milijardi kuna više i možete dati dvije milijarde za plaće da ne dirate poreze i da ne smanjujete PDV s 25 na 24 posto. Ni poslodavci ni građani neće biti oštećeni jer će se to namaknuti iz rasta BDP-a”, prognozira predsjednik Hrvatskog društva ekonomista.

Ističe da je problem realnog sektora visina proizvodnje po radniku. “U Hrvatskoj prerađivačkoj industriji je proizvodnja po radniku 22.000 eura, a u Sloveniji je to 47.000 eura proizvodnje po radniku. Europljani s tri do pet puta većom plaćom ostvaruju tri do pet puta veću proizvodnju pa je ova priča knjigovodstvena priča jer se samo igramo raspodjele”, kaže Jurčić.

“Struktura je loša ne zbog plaća nego zbog proizvodnje. Morate ima zdravstvene radnike, ali problem je što u realnom sektoru radi premalo ljudi. Prije nismo imali poslova, a sada nemamo ljudi. Po nekom prosjeku Europe trebalo bi raditi 200.000 ljudi više u realnom sektoru, a i ti koji su zaposleni stvaraju malu vrijednost, a država ima fiksne troškove.”

Smatra da su neki političari igrali ulogu sindikata pa je došlo do nereda na političkoj sceni. “Ministar preuzme ulogu sindikata, sindikati se bave političkom retorikom plus te nevidljive pozadinske veze i interesi i to je rezultat toga da je premijer napravio jedan šok. Predviđao je da će biti pozitivan šok, a još uvijek danas ne možemo vidjeti je li šok pozitivan ili negativan jer su sindikati iznenađeni. Oni traže promjenu koeficijenata, ali to se ne možee napraviti preko noći.

#related-news_0

Ovdje je strateški potez premijer napravio da poveća plaću, a razlike se povećavaju, ali te koeficijente će biti problem usuglasiti jer će to biti igra, teško da će se dogoditi promjena koeficijenata”, smatra Jurčić.

Kada je riječ o nastavku štrajka u obrazovanju misli da će jedan dio razmišljati, i da na to igra premijer, uzmite danas ovo što vam nudimo pa se poslije borite za dalje. Misli da će se kroz 10-ak dana vidjeti kakav je pritisak članstva na vodstvo sindikata.

Misli da nije trenutno ugasio štrajk, ali da sve ide prema tome. Dodaje i da oni koji štrajkaju i protestiraju osjete zamor pa se ta oštrica štrajka otupi.

#related-news_0

Kada je riječ o hrvatskoj ekonomiji kaže da nema povećanja proizvodnje bez povećanja plaće i potrošnje, ali da je tu i problem kako omogućiti da proizvodnja i potrošnja budu domaće, a ne iz uvoza.

Rasterećenje poreznog dohotka s 3800 kuna na 4000 kuna je kaže više psihološki efekt jer su plaće općenito male, pogotovo minimalna. Kaže i da se nikada nije napravila politika kako stvoriti uvjete da se može povećati minimalna plaća u pojedinim sektorima tipa tekstil, drvo, metal, elektronika koji imaju različite uvjete poslovanja, a nikada nije napravljena ni ozbiljna analiza.

“Kad bi išli dignuti minimalnu plaću na 4000 kuna to vam tekstilni sektor primjerice ne može podnijeti. I bolje bi bilo od rasterećenja dohotka povećati minimalnu plaću.

Povećanje plaća u državnom i javnom sektoru dobro i za poslodavce

Povećanje mase plaća u državnom i javnom sektoru je dobro za poslodavce jer im se povećava domaća potražnja, s druge strane što se tiče smanjenja poreza to je populistička reotrika i retorika libertarijanaca  – manje poreza više će njima ostati. A ako se gleda udio države u BDP-u to je u prosjeku Europe.”

Smatra da jedan potez ne rješava ništa. Hrvatski BDP raste zbog vanjskih okolniosti, kaže da Vlada nije napravila pogrešan potez, ali nije napravila ni nikakav kreativan potez i da tu nema velike nauke.

Minimalne šanse za izvanredne izbore

“Hrvatski radnik je među najslabije plaćenima u Europi. Problem je u efikasnosti proizvodnje koji prvenstveno ovisi o poslodavcu, ali i o radniku i državi”, komentirao je situaciju u realnom sektoru.

Njegova je osobna procjena da ako HNS nije u koalicji sa SDP-om ili HDZ-om teško da će sudjelovati u vlasti pa se to dogovara i za naredne izbore “ako mi olakšate poziciju tijekom ovog mandata dobit ćete pozicije u sljedećem mandatu.”

Kada je riječ o odnosima u koalijciji kaže da su neke ponude ili prijetnje javne, a puno više se razgovara izvan dosega javnosti što je normalno. Kaže da su šanse za izvanredne izbore u ovom trenutku minimalne. 

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.