U Hrvatskoj cijena struje i plina za kućanstva blago porasla

Prosječna cijena struje za kućanstva u Europskoj uniji u prvoj je polovini godine blago porasla u odnosu na isto razdoblje lani dok je cijena plina bila nepromijenjena a u Hrvatskoj su oba energenta blago poskupila, pokazalo je u utorak izvješće Eurostata.

U prvoj polovini 2019. godine prosječna cijena električne energije u EU uvećana je za pet posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, na 21 euro za 100 kilovatsati (kWh).

Cijene plina ostale su nepromijenjene i iznosile su gotovo šest eura za 100 kilovatsati.

Pritom su porezi i drugi nameti činili više od trećine (37 posto) cijene električne energije za kućanstva, dok je u cijeni plina taj udio bio 27 posto, objavio je EUROSTAT.

Najveći pad cijena struje u Danskoj, najveći rast u Nizozemskoj

U prvih šest mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani najviše su pale cijene električne energije izražene u domaćoj valuti u Danskoj, za 4,3 posto, i u Portugalu, za 4,1 posto. Slijede Poljska, s cijenama nižim za 3,1 posto, i Grčka, s padom cijena za 1,3 posto.

Najviše je pak poskupjela struja za kućanstva u Nizozemskoj, za 20,3 posto. Slijede Cipar s povećanjem cijena za 16,4 posto, Litva, za 14,4 posto, i Češka, za 12,0 posto.

U Hrvatskoj je cijena struje za kućanstva u prvoj polovini godine iznosila 98,05 kuna za 100 kilovatsati, ili 13,21 eura. To znači da je porasla oko 0,8 posto iskazano u eurima odnosno kunama u odnosu na isto razdoblje lani.

Udio poreza i drugih nameta u cijeni struje u Hrvatskoj iznosio je oko 22 posto.

Iskazano u eurima, prosječna cijena struje u prvoj polovini godini bila je najniža u Bugarskoj gdje je iznosila 9,9 eura za 100 kilovatsati. Slijede Mađarska s 11,2 eura i Litva s 12,5 eura.

Najveće cijene imale su Njemačka, od 30,9 eura, Danska, od 29,8 i Belgija od 28,4 eura.

Danska i s najvećim padom cijena plina

Danska je u prvoj polovini bilježila i najveći pad cijena plina za kućanstva među zemljama EU-a, iskazanih u domaćoj valuti, za 1,7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Slijede Mađarska, s padom cijena za 1,6 posto i Austrija, s cijenama nižim za 1,3 posto.

Najviše je taj energent poskupio u Bugarskoj, za 18,3 posto, te u Latviji i Estoniji, za 15,8 odnosno 14,2 posto.

U Hrvatskoj je prosječna cijena plina za kućanstva u prvoj polovini ove godine iznosila 27,84 kune ili 3,75 eura za 100 kilovatsati, što predstavlja povećanje za oko dva posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Udio poreza i drugih nameta u cijeni plina u Hrvatskoj iznosio je 20 posto.

Iskazano u eurima nižu cijena plina za kućantva imale su samo Mađarska I Rumunjska, od 3,5 eura za 100 kilovatsati.

Najviše su pak cijene plina plaćala kućanstva u Švedskoj, od 11,8 eura, Nizozemskoj, od 9,2, i Danskoj, od 8,6 eura za 100 kilovatsati plina.