Hrvatsko predsjedanje EU-om je politička šansa za pozicioniranje i jačanje hrvatske uloge u Europi te još veće senzibiliziranje hrvatske javnosti da je RH dio te Europe, rekao je u petak premijer Andrej Plenković na konferenciji Večernjeg lista "Hrvatsko predsjedanje EU - prilike i izazovi".

“Mi smo dio toga i oni koji sudjeluju u odlučivanju”, rekao je Plenković. “Mi djelujemo kao akter i cijeli smisao ovog što radimo ima jednu koherentnu viziju jačanja vanjskopolitičkog položaja Hrvatske. Svi iskusni kolege bez puno dilema reći će da naš vanjskopolitički položaj nikad nije bio utjecajniji nego danas”, dodao je.

Po njegovim riječima, članstvo u EU-u konstantno donosi koristi. Međutim, požalio se na lošu medijsku pokrivenost europskih tema u Hrvatskoj.

Vlada je napravila puno dijaloga na više razina kako senzibilizirati ljude za EU, ali to je jako teško ako ta tema nije multiplicirana kroz medije, dodao je.

Plenković je rekao da većina članica EU-a za vrijeme svog predsjedanja izbjegava stavljati na dnevni red teme koje su joj od najveće važnosti, kao što je u slučaju RH Schengen.

Rekao je da tijekom svog predsjedanja Hrvatska treba riješiti tri velike teme a to su brexit, proračun za idućih sedam godina te sastanak na vrhu s državama zapadnog Balkana koji će se održati u Zagrebu u svibnju, kad će se pokušati napraviti hodogram za 10 godina za najbliže susjedstvo.

“Hrvatska otvara temu BiH, prava Hrvata kao konstitutivnog naroda, perspektive onih država o kojima znamo više nego drugi”, rekao je Plenković. “Onaj tko poznaje neke dosjee bolje nego drugi ima šansu među liderima. To je naša prednost”, dodao je.

Komentirajući brexit rekao je da iz EU izlazi jedan od deset najvećih kontributora europskog proračuna te da je bitno da sredstva ostanu na istoj razini. “Od 100 posto europskih sredstava 80 posto dolazi od 10 posto najrazvijenijih članica. Mi smo među ovima ostalima, dapače”, kazao je Plenković.

Hrvatska s europskim fondovima i bez njih ne bi bila ista u ekonomskom smislu, istaknuo je.

Komentirajući tvrdnje da smo došli do predsjedanja po čistoj rotaciji Plenković je rekao da se na to može gledati tehnički, kao na rutinsku rotaciju, ali i po širem kontekstu vanjsko političkog pozicioniranja Hrvatske za vrijeme ove vlade.

Na pitanje predstavlja li slovensko ponašanje u arbitraži s Hrvatskom kršenje vladavine prava, Plenković je odgovorio da je to toliko očito da ne zna što bi kazao. Dodao je da su osim vladavine prava kršili i neke normalne uzuse te da, da se to dogodilo u nekoj trgovačkoj arbitraži, ni sudac niti agentica ne bi vidjeli suda do kraja života.

“Razumijete me? To je ta vrsta pogreške. Ne smije doći do komplota agenta i suca. Oni žive u dvije različite galaksije. To je bit”, rekao je.

Na pitanje koliko će nam incidenti s migrantima otežati ulazak u Schengen, premijer je izjavio da je vlada bila u situaciji da digne žicu na granici, ali je umjesto te opcije izabrala jačanje hrvatske policije.

Istaknuo je i kako je granica Hrvatske sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom veća nego finsko-ruska. “To je ogroman prostor koji trebamo štititi. Naša je politika bila – ako mi dignemo žicu na granici s BiH, ne samo između susjedne države već i između Hrvata u Hrvatskoj i BiH, ja se neću dobro osjećati”, rekao je Plenković.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.