Prvi posvjed roditelja njegovatelja djece s teškoćama održao se još 2010. Prije dva mjeseca još jedan je održan pred resornim ministarstvom još jedan, a u najavi je, na istom mjestu i prosvjed koji će se održati 4. prosinca. Potporu su im dali i prosvjetni sindikati. O toj temi u Točki na tjedan razgovali smo sa Suzanom Rešetar iz Udruge Sjena te savjetnicom ministrice za socijalnu politiku Zvjezdanom Bogdanović.
Suzana Rešetar pojasnila je ključne zahtjeve koje će predstaviti pred resornim ministarstvom.
“Stari su zahtjevi, nakon točno dva mjeseca s njima opet idemo pred ministarstvo. To su: povećanje socijalne naknade koja sada iznosi 2.500 kuna, pravo na ostvarivanje bolovanja koje je sadašnjim statusom dano roditeljima do 60 dana, koje oni ne mogu iskoristiti pa se povlači pitanje godišnjeg odmora, koji je također dozvoljen na papiru, ali u praksi neizvediv. Zatim njega u kući, odnosno zamjena roditelja kada je bolestan, kao i kreditna sposobnost roditelja njegovatelja.”
Na pitanje što se dogodilo od posljednjeg prosvjeda, Rešetar odgovara – ništa.
“Prije dva tjedna imali smo sastanak s predstavnicima drugih ministarstava i nismo dobili ništa osim rečpenice da se sve razmatra.”
Koja je pozicija ministarstva?
“Zahtjeve ne smatramo neopravdanima. Na resoru Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku je da promišljaju kako iz svog resora pomoći roditeljima da se njihov status donekle unaprijedi. Unaprjeđenje statusa može ići u više smjerova. Prvo, povećanjem naknade, na čemu se ozbiljno radi. U povećanje će se sigurno ići, ali je teško govoriti o iznosu jer ovisi o svemu što nam se događa u društvu, a proračun ima svoja ograničenja”, objašnjava Zvjezdana Bogdanović.
Na pitanje je li u proračunu za sljedeću godinu predviđen novac za tu stavku, kaže:
“Planirana je stavka od 210 milijuna kuna. To može zadovoljiti potrebe koje trenutno imamo vezano uz status, ali u rebalansu se ta stavka uvijek može korigirati, ovisno o datumu s kojim će se osigurati pravo na povećanje naknade novim Zakonom o socijalnoj skrbi.”
Kazala je da je novi zakon planiran za prvo tromjesečje 2020. godine, a stupanje na snagu svih promjena ovisit će, kaže, o mogućnosti osiguranja potrebnih sredstava za provođenje novina.
VEZANA VIJEST
Osvrnula se i na jedan od zahtjeva roditelja koji prosvjeduju, kreditnu sposobnost.
“Održali smo međuresorni sastanak, na kojem su bili i predstavnici roditelja. Jedna od tema bila je i mogućnost da to bude plaća, a ne naknada. Ministarstvo rada je stava da to u ovom trenutku nije moguće i da je naknada dobro pravno regulirana. To nije nigdje u svijetu to regulirano.”
Naknada za roditelje njegovatelje nije rasla od 2007. godine
“Naknada iznosi 2.500 kuna. Ti ljudi rade, nisu u mogućnosti ništa drugo ostvariti, nikako se drugačije ostvariti osim 24-satnom skrbi nad svojim djetetom. Povećanje naknade nije jedino rješenje. Tražili smo naknadu u visini 4 do 5 tisuća kuna. Nama su se posljednjih godina troškovi života povećali za 60 posto. Naknada je rasla samo u jednom intervalu, za 500 kuna se ne varam, odmah poslije donošenja statusa 2007. godine. Otad upozoravamo – troškovi života se povećavaju, sve je poskupilo, naknada je ostala ista. Kako netko očekuje da netko s 2.500 kuna skrbi o svom djetetu? taj roditelj nadoplaćuje sve – od lijekova, pomagala, uređenja stana za potrebe djece. I zato inzistiramo na kreditu – kako da roditelj s 2.500 kuna naknade investira 30.000 kuna u uređenje kupaonice? Kako da okupa dijete?”, pita Suzana Rešetar.
“Ministarstvo je upravo pokrenulo inicijativu pregovora s Hrvatskom udrugom banaka. S njima ćemo pokušati dogovoriti da se ovo shvati kao kontinuirana naknada i da se ne radi razlika između plaće i naknade koju dobiva roditelj. Njihova bojazan je što je naknada oslobođena ovrhe. Sljedeći tjedan imamo namjeru s njima ozbiljno razgovarati i vidjeti što je idući korak. I nije sporno da će naknada biti povećana, samo je pitanje koliko”, odgovara Bogdanović.
Osvrnule su se na još jedan zahtjev roditelja, onaj koji se odnosi na prava roditelja njegovatelja nakon smrti djeteta.
Roditelji, kaže Bogdanović, ne ostaju bez prava.
“Roditelj se u tom trenutku javlja na burzu, ima naknadu s burze kao i svi zaposleni ljudi. Išli smo s naputkom prema Centrima za socijalnu skrb, do donošenja novog zakona, kako bi im se osigurala uvećana jednokratna naknada.
Imamo i Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, gdje se za nezaposlenu majku osigurava naknada 3 mjeseca u iznosu od 70 proračunske osnovice. To je nešto o čemu smo razmišljali u kontekstu novog Zakona o socijalnoj skrbi.”
Na pitanje zašto roditeljima njegovateljima 3, a saborskim zastupnicima i zastupnicama 6+6 mjeseci naknade, Bogdanović kaže:
“Ali govorimo o drugom zakonu i ne možemo povlačiti paralele. Trudimo se napraviti maksimum koji je u ovom trenutku moguć.”
“Roditelji rade stvari koje se ne rade ni u jedinicama intenzivne njege”
“Ma mi to slušamo od 2012. godine. Novac postoji, ali je pogrešno kanaliziran. Mi na najugroženiju skupinu, a to su djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom, govorimo kako nemamo novca.
Mi tražimo šest mjeseci. Znanstveno je dokazano da od smrti djeteta čovjek ne može u 3 mjeseca ne može ići raditi. Mi ne govorimo o djeci tipičnog razvoja. Ti roditelji rade stvari koje se ne rade ni u jedinicama intenzivne njege. Troše se psihički, troše se fizički, troše se emocionalno, troše se financijski. Kad dijete premine, ti ljudi su devastirane osobe. Psihološke pomoći nema, kamoli financijska”, zaključila je Rešetar.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
