Znanstvenik Igor Rudan direktor je velikog istraživačkog centra za globalno zdravlje te voditelj suradnog centra Svjetske zdravstvene organizacije na Sveučilištu u Edinburghu, u Ujedinjenom Kraljevstvu. Pojasnio je što možemo očekivati od koronavirusa, te kakav je taj virus u usporedbi s drugima koje smo imali prethodnih godina.
Koje su šanse da ljudi umru od virusa?
“To je izračun koji zahtijeva puno objašnjavanja i ne može se dati na brzinu. Ne očekujem da će bitno gore od jedne teže gripe. Nitko se ne treba bojati koronavirusa više nego što se boji kada kreće na dulji put automobilom, ili kada čuje da je u zemlju došla neka teška gripa.
VEZANA VIJEST
Po svemu što za sada znamo, a znamo za preko 70.000 slučajeva u Wuhanu, kao i o slučajevima izvan njega, ne događa se ništa što znanost nije mogla predvijdeti, niti izvan granica onoga što smo mi kao epidemiolozi spremni nadzirati i s tim se boriti. Ostaju nam još i bar dvije ili tri zaštitne mreže budu li nam one potrebne”, rekao je Igor Rudan.
Koliko su podaci koje dobijamo iz Kine pouzdani sobzirom na cenzuru?
“Od početka se to pitanje postavljalo među znanstvenicima. No u Kini sam bio bar 12 puta, radio sam s njihovim Ministarstvom zdravstva, jako dobro poznajem njihov sustav. Usporedite li SARS i ovu epidemiju, u epidemiji SARS-a je Kini trebalo puno dulje nego sada da obavijeste Svjetsku zdravstvenu organizaciju.
Fantastično je što su odmah sekvencionirali virus i dali ga na raspolaganje svima, jer smo na taj način mogli dobiti dijagnostički test svugdje i odmah znati širi li se virus i izvan Kine. Kinu u svemu ovome treba pohvaliti.
#related-news_0
U prošlim je vremenima tamo netko možda mogao reći kako oko ovoga ne treba praviti dramu jer su imali politiku jednog djeteta, te im umiru starci. No ovo kako su se sada ponijeli duboko je humanitarno – oni su na štetu svoje ekonomije odlučili spasiti te ljude koji su mahom stari i i onako bolesni. Rekao bih da se ponašaju izuzetno korektno”, rekao je Rudan.
Najveći problem je neznanje
“Najveći problem je neznanje i nekritičnost u interpretaciji svih ogromnih količina informacija. Mediji plasiraju informacije svjesni toga hoće li one privući manju ili veću pažnju i tu nastaje cijeli problem – o ovome se previše piše i priča. Za nekoliko mjeseci vidjet ćemo da je oko ovoga bilo puno buke, a oko vrlo malo razloga”, rekao je znanstvenik.
“Oprez je nužan jer se suočavamo sa situacijom koja nam je nepoznata. Prvi put u povijesti ljudske vrste jedan novi virus pokušava se nastaniti u našoj populaciji i dok god je on u nama on mutira. Nadajmo se da će mutirati na stranu gdje će se on sve više prilagođavati i činiti što manju štetu.
No, on može mutirati i na stranu da postane opasniji, a to je ono jedino što nas brine, kao i u svakoj pandemiji. Ipak, nije vjerojatno baš da će se to dogoditi, pa u cijeloj ovoj priči, i svim dosadašnjim pandemijama, imamo malo straha – samo da ne krene na gore. Pandemija onda prođe i mi odahnemo. Nadajmo se da će tako biti i sada, a ako krene na gore, o tome ćete svi biti obaviješteni i pojačat ćemo mjere”, zaključio je Igor Rudan.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
