Virusni imunolog Stipan Jonjić bio je gost današnjeg Novog dana. Javio nam se iz Rijeke putem Skypea, a s njim smo razgovarali o epidemiji koronavirusa te potencijalnim cjepivima za ovaj novi virus.
Virusni imunolog Stipan Jonjić prvo je odgovorio na pitanje zašto je Covid-19 tako nepredvidiva bolest.
“To pitanje se jako često postavlja i ta nepredvidivost je iznenadila ne samo laike, političare, nego čak i znanstvenike. Nije iznenađujuće da se dogodio taj veliki skok koronavirusa s jedne vrste gdje perzistira na neku drugu vrstu te potom vjerojatno s nje na čovjeka. To se uvijek događalo u prošlosti i to će se događati”, kazao je Jonjić.
VEZANE VIJESTI
“Kod ovog virusa imamo puno nepoznanica. Naime, ispostavilo se da mi nedovoljno poznajemo biologiju ovog virusa. On je bitno različit od prethodnika koji su također izazvali epidemije, poput virusa koji su uzrokovali SARS i MERS. Te njegove različitosti koje očito nisu bile dovoljno proučene i nisu dale mogućnost za predviđanje su vjerojatno razlog zašto je virus izazvao takvu kliničku sliku.”
“To je RNK virus koji radi raznorazne greške kada se replicira. Međutim, on ima i te mehanizme za popravke svojih grešaka. Znači, to je jedan virus koji se poprilično moćno uspio nametnuti, tim više što se – za razliku od prethodna dva – uspješno širi s čovjeka na čovjeka”, istaknuo je Jonjić.
Poruka da treba više ulagati u znanost
“Ta osobina zašto nas je iznenadio je opet povezana sa znanošću, s nedovoljnim poznavanjem virusa. I tu je poruka da treba više ulagati u znanost. Naime, mi veoma malo znamo o imunologiji ovog virusa i to je začuđujuće.
Također ne znamo kakvu vrstu imunosti će ovaj virus izazvati. Tek kada naučimo biologiju virusa, njegovu interakciju i konačni imunosni odgovor, onda ćemo moći komotno planirati mjere,” ističe Jonjić te kaže i kako ima poruku za političare i one koji donose mjere:
#related-news_0
“Poruka političarima, ali i svima koji globalno donose odluke – u znanost treba puno više ulagati. Jedino tako ćemo imati više neke sigurnosti i spriječiti ovakva iznanađenja.”
Osvrnuo se i na potencijalno cjepivo za ovaj virus.
“Što se cjepiva tiče, postoje dva temeljna koncepta. Jedan je da cjepiva ciljaju proteine na povšini viriona, to su danas famozni šiljci ili s-proteini (gledamo ih svaki dan na televiziji na shematskim prikazima). Ima sada jako puno tih pokušaja i većina njih cilja da se RNK na gen koji drži taj šiljak zapravo stavi u nekakvu lipidnu ovojnicu te onda zapravo inicira u naš organizam, i zapravo ona ispuni taj protein. Ako cjepivom stvorimo protutijela, onda ona mogu spriječiti ulazak u stanicu,” objašnjava Jonjić.
“Ali ima tu jedna kvaka. Ovaj virus sklon je mutacijama. Odnosno, ako je gen koji ga određuje sklon mutacijam, onda ćemo mi vrlo brzo izgubiti, jer će virus pobjeći. Naravno, svi se mi nadamo da će jedan od tih silnih pokušaja uspjeti. Međutim, teško je predvidjeti koliko će to biti efikasno.”
Bolest zbunjuje imunološki sustav
“Drugi problem kod ove bolesti jest njena sposobnost da izazove to zbunjivanje imunološkog sustava. U ranoj fazi infekcije virus zbuni interferone, barem je SARS to radio. I onda poslije toga ga pusti s uzice, da tako kažem. I zapravo se u tom periodu događa kaos i u tom kaosu dođe do pneumonije”, kazao je Jonjić.
Kazao je i zašto smatra da virusna protitijela neće spriječiti pandemiju.
#related-news_0
“Mi znamo da će protutijela biti dijelomično uspješna. Hoće li biti potpuno uspješna? Ne možete napraviti protutijela da spriječite pandemiju. Vi protutijelima možete liječiti neki dio populacije, ali ta protutijela također treba konfekcionirati da bi bila prikladna za kliničku upotrebu. Također postoje i ograničenja te pasivne imunizacije”, ističe Jonjić.
“Takav pristup nema globalni učinak kakav može imati cjepivo. Cjepivo je definitivno najučinkovitie sredstvo za borbu protiv bilo koje epidemije. Sad postoji je stotinu pokušaja da se na brzinu napravi cjepivo, ali nitko ne zna hoće li to biti učinkovito. Stoga – znanost, znanost, znanost.”
Zaključno je kazao kako u Sklopu centra za izvrnosti znanosti nemaju mogućnosti raditi na temeljnim biološkim istraživanjima, ali kako mogu sudjelovati u nekim translacijskim komponentama ili kliničkim istraživanjima.
Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
