U domovima za starije i nemoćne moramo djelovati preventivom. Predstoji nam period velike borbe. U domovima ima 15 tisuća korisnika, uz sve zaposlene to je 25 tisuća. Radi se o vrlo osjetljivoj skupini i kad virus uđe u domove - imate požar, kazao je u emisiji Zajedno za zdravlje na HRT-u Pavao Ćorluka, predsjednik Udruge za zdravstveno socijalnu skrb i zdravstvenu njegu u kući pri HUP-u.

“Dolazim iz privatnog sektora i prvi smo počeli s inicijativom zabrana svih vrsta posjeta. 11.4 došla je još jedna uputa prema kojoj moramo organizirati smjene u dvije grupacije. Otišli smo korak dalje i uveli treću grpaciju ljudi u pripravnosti. To je vrlo teško organzirati”, kazao je Ćorluka dodajući kako su ljudi koji rade u socijalnoj službi – zapostavljeni.

Komentirajući navode zaposlenika da u domovima za starije nedostaje zaštitne opreme kazao je kako u Hrvatskoj još uvijek postoji podjela na javno i privatno. “Događa se da oprema nije stigla do decentraliziranih javnih domova, a privatni domovi su potpuno zaobiđeni u segmentu Civilne zaštite”, tvrdi Ćorluka. “Uloga civilne zaštite u gradskim četvrtima je neupotrebljiva. Uspostavili smo jučer komunikaciju, koja je u najmanju ruku čudna”, dodaje.

Naglašava i da se na tršištu pojavio ogroman broj proizvođača zaštitne opreme tako da je pitanje – Kome vjerovati? Dodaje da svi traže predračunsko plaćanje, a radi se o firmama osnovanima prije deset, dvadeset ili mjesec dana. Velikim dobavljačima su, kaže Ćorluka, prioriteti bolnice. “Molim Civilnu zaštitu da mora komunicirati i sa privatnim domovima te da dio opreme treba doći i tamo”, kazao je.

Vezano za mjerenje temperature štićenicima domova za starije i potrebe da se svaki febrilitet prijavljuje epidemiolozima Ćorluka je kazao kako su u kontaktu sa Zavodom za javno zdravstvo i Gerontološkim odjelom Grada Zagreba te da im je bitna svaka informacija. Prije tjedan dana su imali korisnika s urološkom infekcijom, što nije razlog da se opterećuje sustav. Tu su liječnici opće prakse po domovima napravili dobre protokole, tvrdi Ćorluka. To se odnosi i na primanje antibitika. Njegovatelji ne mogu davati antibiotike, to rade liječnici u bolnicama, a onaj tko izađe iz doma ulazi 14 dana u izolacijsku sobu, rekao je. Izolacijskih soba je malo, dodao je.

Upozorio je i da treba biti oprezan i nakon epidemije, kad se domovi otvore za posjete. Iznio je podatak da su 50 posto umrlih od koronavirusa u Europi – korisnici domova. Komentirajući situaciju u Španjolskoj gdje su se neki privatni domovi zatvorili, a štićenici se prepustili na milost i nemilost Ćorluka je kazao da smo tek u ovoj situaciji postali svjesni koliko je naš sustav javnog zdravstva dobar. “Nije vrijeme za razapinjanje ikoga. Trebamo sustav držati pod kontolom koliko je to moguće. Grad Zagreb se mora probuditi. Ne smije preferirati svoje ustanove, javne ustanove”, smatra Ćorluka.

Apelira i na Ministarstvo za demografiju, mlade i socijalnu politiku da obiteljima koje imaju svoje starije u domovima omogući vaučere i da im se na taj način smještaj plati. Upozorio je i kako je u jednom trenutku došla odluka o zabrani smještanja u domove za starije i upitao: “Bolnice otpuštaju, a domovi ne primaju. Kako?”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.