Ivana Maletić, članica Revizorskog suda EU u Studiju N1 komentirala je mjere za pomoć gospodarstvu uvela hrvatska Vlada te kada se na razini Europske unije očekuje s popuštanjem restriktivnih mjera uvedenih zbog suzbijanja epidemije koronavirusa.
Maletić kaže, unatoč inicijalnim kritikama, unutar EU brzo je došlo do zajedničke i kvalitetno definirane reakcije. Smatra, početak je bio nespretan djelomice zbog toga što je zdravstveni sustav u rukama država članica i Komisija je morala definirati svoju ulogu u državama članicama.
“EU ima svoje nedostatke, no često se čuje prigovor da, kada se želi uvesti više EU, svi hoće više samostalnosti, a kada se dogodi kriza, vidimo je koliko je važno u svim politikama imati više Europske unije”.
Maletić kaže da je Europska komisija sada pripremila zajednički plan kao strategiju izlaska iz mjera, no sada se radi na planu oporavka, takozvanom Marshallovom planu pri čemu će ključnu ulogu imati višegodišnji proračun na čijem novom prijedlogu radi Komisija i od kojeg su očekivanja velika.
Maletić je, među ostalim, radila i na analizi financijske otpornosti Europske unije u krizi. Kaže, od prošle godine intenzivno rade na procjeni koliko točno je sustav EU otporan, no tada nikome nije palo na pamet da će se dogoditi ovakva pandemija.
VEZANE VIJESTI
“Puno je toga napravljeno na jačanju financijskog sustava, on je otporniji u odnosu na to razdoblje”, rekla je Maletić i komentirala mjere koje je hrvatska Vlada donijela kako bi pomogla gospodarstvenicima da prevladaju štete nastale zbog epidemije koronavirusa i uvedenih ograničavajućih mjera.
“Da bi ocijenili sebe moramo se usporediti s drugima. Radili smo tablice mjera uvedenih po državama članicama i hrvatska Vlada je dala jedan od najsnažnijih signala građanima i poduzetnicima da je spremna napraviti sve da ih zaštiti i to je najvažnije. Čak je i MMF u svom izlaganju rekao koliko je važno da država stane iz svojih građana i poduzetnika. Mjere su izdašne i ulijevaju povjerenje bez kojeg bi došlo do poremećaja i pokrenula bi se negativna spirala duboke depresije. To je kod nas snažno prekinuto, no najbitnije je da ovo što prije prestane i da što prije počnemo s mjerama izlaska”.
#related-news_0
No, svi se slažu kako je vrlo teško predvidjeti dokle će ova kriza potrajati. Maletić kaže, većina država članica pronalazi strategiju izlaska.
“Svima je jasno da ne možemo dugo, Njemačka je procijenila da je više od 11 tjedana neizdrživo. Scenarij MMF-a temelji se na tome da će mjere izlaska iz pandemije ali i zatvaranja krenuti u drugoj polovici 2020. godine, dakle u sedmom mjesecu. Važno je što prije izaći, cilj na razini EU je da se od 01.06. počne otvarati i funkcionirati u promijenjenim okolnostima”.
Maletić dodaje, prava prilika za reforme nije krizno razdoblje, već kada je ekonomija u fazi rasta. No u krizi postajemo svjesni koliko su određene promjene nužne.
“Morat ćemo se jako dobro reorganizirati, posebno u javnom sektoru. Što se plaća tiče, javni sektor je u ovoj krizi najizloženiji i mora dati najviše rada i energije u suzbijanju krize. Na Vladi je da procjeni koliko može izdržati u smislu pritiska na proračun, no moramo imatii razumijevanje za one koji najviše rade u ovoj krizi i u tom smislu pokazati solidarnost.
Čeka nas novo razdoblje, niti jedan biznis više ne može biti ‘as usual’, u Hrvatskoj moramo provesti pametnu specijalizaciju i uočiti grane koje nam dugoročne nose najviše. Vidimo da je turizam najosjetljiviji, ali imamo farmaceutiku, imamo drvnu indrustiju, možemo se pozicionirati, da ne govorimo o neobrađenim hektarima poljoprivrednih zemljišta. Nijedna ekonomija nije jaka koja nema obrađen svaki pedalj svoje zemlje. Moramo se okrenuti neiskorištenim resursima, ova kriza je prava prilika za to”, zaključuje Maletić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
