Ekskluzivno istraživanje N1: Doznajemo što je građanima bilo najteže u krizi

Sanjin Strukic/PIXSELL (ilustracija)

Istraživanje o utjecaju epidemije koronavirusa na živote građana Republike Hrvatske, za N1 televiziju provela je agencija MASMI. Kako građani percipiraju da će se kriza odraziti na njihov posao i što ih najviše brine, samo su neka od pitanja na koje donosimo odgovore.

Što je građanima najviše smetalo i što im je najteže palo u cijeloj krizi?

Više od polovice građana kaže da im je najteže pala nemogućnost druženja s prijateljima i rodbinom (51%), nemogućnost putovanja izvan mjesta prebivališta (49%) i nedostupnost dijela zdravstvenih usluga (45%). Nedostatak dijela namirnica (13%), nemogućnost odlaska na vjerska slavlja (13%) i rad od kuće (9%) najmanje su zabrinuli građane.

Gubitak posla zbog krize

Što se tiče kako građani percipiraju da će se kriza odraziti na njihov posao, 31% građana sigurno je da neće izgubiti posao te 31% smatra kako je to malo vjerojatno. S druge strane, 20% vjeruje kako postoji mogućnost da ostanu bez posla, dok je njih 10% ostalo bez posla, a 7% vjeruje da će tek ostati.

Hoće li kriza uzrokovana koronavirusom promijeniti nešto u Republici Hrvatskoj?

Kad su u pitanju očekivanja građana o promjenama koje će kriza potaknuti, najviše ih smatra da je potrebno više ulagati u domaću proizvodnju (66%), nužna je reforma javne uprave (60%) te digitalizacija javnih usluga (60%).

Da će se promjene zaista i provesti, najviše ih vjeruje da će se početi više ulagati u domaću proizvodnju (38%), digitalizirati javne ustanove (30%) i reformirati javna uprava (30%), dok je najmanje izgledno da će se u Rebublici Hrvatskoj struka uključivati u donošenje odluka važnih za društvo (10%).

A bez obzira na krizu, iz rezultata istraživanja vidljivo je da smaraju kako su sve navedene promjene i reforme nužne i bez krize. U tome prednjači da je potrebno više ulagati u proizvodnju (95%), dok je nužnost teritorijalnog ustroja na začelju (73%).

Istraživanje je provedeno od 25-30. travnja na reprezentativnom uzorku punoljetnih građana Republike Hrvatske (N=505), koji jamči pouzdanosti odgovora od 95 posto, uz statističku pogrešku od plus/minus 4,38 posto.