„Švedski model“ hvatanja u koštac s pandemijom, tema je brojnih diskusija u svijetu. Vlada u Stockholmu nije se odlučila za karantenu, nego, kako kažu, u demokratsko povjerenje u građane. Istodobno s korona krizom, Švedska je odlučila pokrenuti paneuropsku inicijativu za očuvanje ljudskih prava i demokracije u Europi tijekom i nakon pandemije. Za „Svijet u doba korone“ tim povodom razgovarali smo s Annikom Ben David, veleposlanicom švedske vlade za ljudska prava i demokraciju.

Cijeli svijet govori o švedskom modelu borbe protiv ove pandemije. Bilo je argumenata za i protiv. Nakon karantene i vrhunca epidemije, sada cijela Europa popušta mjere, ljudi se pokušavaju vratiti u normalu prije ljeta. Smatrate li da je švedski odgovor na krizu bio dobar, loš ili negdje između?

Svjesni smo da se o švedskom odgovoru raspravlja diljem svijeta. Mislim da se cijeli svijet muči sa zaustavljanjem širenja virusa. Naš se pristup izdvaja jer je labav, radikalan, čak i kontroverzan. Nismo uveli opću karantenu, na što su se odlučile mnoge druge zemlje. Poznati smo po snažnom modelu socijalne države koji uključuje i javnu zdravstvenu skrb dostupnu svima, naš je očekivani životni vijek među najvišima na svijetu. Nekima je možda teško pomiriti taj imidž s našim pristupom borbi protiv koronavirusa. No mislim da je vrijeme da razjasnimo što se zbiva u Švedskoj. Imamo iste ciljeve i izazove kao i svi drugi, želimo spasiti ljudske živote i zaštititi javno zdravlje te moramo izravnati krivulju kako velik broj ljudi ne bi istovremeno obolio. Držim da je u ovom smislu ključan snažan društveni ugovor i pokušaji da mjere budu što održivije. Švedski zakoni o zaraznim bolestima mahom se temelje na dobrovoljnim mjerama i osobnoj odgovornosti. Dakle, naša strategija u borbi protiv koronavirusa temelji se na ovim načelima, ona za Švedsku ima smisla. No, dakako, dovoljno smo ponizni da priznamo kako ona u drugim zemljama možda ima manje smisla jer su društva drukčija. No kada govorimo zašto ovo funkcionira kod nas, ključan je čimbenik visoka razina povjerenja u švedskom društvu. Postoji povjerenje među ljudima, ali i povjerenje u vlasti. Postoji društveni ugovor koji funkcionira. Zato su se vlasti odlučile na preporuke, a ne stroge propise. Svjesni smo da ćemo se s ovime morati nositi dugoročno, ova priča nikako nije završena. Nije vrijeme za opuštanje, još ćemo dugo morati živjeti u ovim novim okolnostima i zato moramo imati model u kojem će ljudi zadržati određene kontrolirane slobode. Odlučili smo da nećemo zatvarati predškolske ustanove i škole kako bi roditelji koji rade u zdravstvenom sektoru i oni koji obavljaju poslove važne za funkcioniranje društva mogli na posao. Isto tako, odlučili smo da nećemo zatvoriti poslovne subjekte, uz vrlo stroge preporuke o održavanju fizičke distance kako bi gospodarstvo ostalo aktivno i kako bismo omogućili da se društvo održi na dulji rok. Kao što sam rekla, ovo nikako nije završilo i naš premijer poslao je jasnu poruku da se Šveđani još dugo trebaju držati ovih strogih preporuka.

Vaš portfelj uključuje ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava. Kad govorimo o borbi protiv ove pandemije u smislu društvene situacije, u smislu očuvanja ljudske sigurnosti i, dakako, gospodarstva, što kao društva možemo učiniti kako bismo zaštitili naše starije građane? Vaša vlada prije nekoliko dana najavila je paket pomoći od oko 200 milijuna eura za buduće politike skrbi za starije. U Europi postoji trend negativne demografije. Neki oštri kritičari švedskog modela rekli su da “žrtvujete” starije građane radi ostalih.

Hvala na tom pitanju i što ste otvorili ovu temu jer mislim da je pretpostavka kako bi Švedska žrtvovala starije koja se pojavila u javnosti, naprosto izraz dezinformiranosti. To nikako nije istina! U Švedskoj je zdravstveno osiguranje dostupno apsolutno svima. Isto tako, nadovezala bih se na prethodno pitanje… Kao što sam rekla, pandemija još nije završila i morat ćemo pričekati do kraja da vidimo koja je strategija bila najučinkovitija i koliko je života izgubljeno. Istina, u Švedskoj imamo izazov jer je došlo do proboja koronavirusa u mnoge domove za starije i nemoćne. Ne znamo je li došao iznutra, jesu li ga prenijeli zdravstveni radnici ili rodbina koja je dolazila u posjete. Već smo sredinom ožujka morali zabraniti posjete rodbine…

Isto je bilo i diljem Europe, događalo se u Italiji, Španjolskoj, Hrvatskoj…

Znam da je u Hrvatskoj kružila priča kako je u Švedskoj donesena odluka da se starije osobe oboljele od COVID-a neće stavljati na respirator. To nikako nije istina! Sve se čini za svakog pacijenta bez obzira na dob. Sve se, dakako, svodi isključivo na medicinsku odluku. Kao što sam i rekla, suočavamo se s istim izazovima kao i svi drugi. Morat ćemo pričekati kraj pandemije da vidimo što je funkcioniralo, a što ne i koje ćemo pouke iz svega izvući. Ali ako smijem iznijeti jednu osobnu pretpostavku bez znanstvenih dokaza jer je još prerano za takve zaključke… Činjenica je da se virus u Europi počeo širiti u veljači kada svi švedski školarci i mnogi zaposleni uzimaju tjedan dana pauze za aktivnosti na otvorenom, a mnogi ljudi odlaze i na putovanja… To je možda ubrzalo širenje virusa u Švedskoj.

Nad glavama nam diljem svijeta i dalje visi mnogo upitnika. No jedan velik upitnik visi nad Europom i njezinim temeljnim vrijednostima: pitanje očuvanja demokracije i ljudskih prava u ovim vremenima. Netom prije pandemije vi i vaša vlada najavili ste plan pod nazivom “Drive for Democracy”. Tu ste inicijativu pokrenuli zbog sve veće zabrinutosti u vezi s prijetnjama demokraciji u Europi. Kad usporedite situaciju prije pandemije i sada, s trendovima i odlukama u određenim europskim državama, što možemo očekivati?

Kao prvo, želim reći da ova pandemija nosi goleme posljedice za sva društva diljem svijeta. U smislu zdravlja, gospodarstva, za ljude koji se zatekli u humanitarnim krizama, kao i za ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava. Slabi zdravstveni sustavi, siromaštvo, upravljanje, socioekonomska nejednakost i sukobi često pogoršavaju ove posljedice. Jasno je da će ova pandemija imati golem utjecaj na najsiromašnije zemlje, posebice na pojedince koji su već diskriminirani i marginalizirani, uključujući žene i djevojčice. Dakle, posrijedi je zdravstvena kriza uz koju je vezan rizik da preraste u krizu ljudskih prava, demokracije i načela vladavine prava. Švedska vlada silno je zabrinuta jer postoje rizici da bi napori vezani za odgovor na ovu pandemiju mogli imati ozbiljne i dalekosežne posljedice na ljudska prava.

To je rizik koji nam prijeti tijekom ove krize, ali nakon što izađemo iz krize, moramo budno pratiti situaciju kako bismo vidjeli je li došlo do zaokreta u normama i standardima ljudskih prava i demokracije. Po svaku cijenu moramo spriječiti da dugotrajni učinci na međunarodni sustav ljudskih prava i svakodnevicu pojedinaca ne naruše ove standarde i norme. Zato držim da je ključno da ljudska prava i demokracija budu u samoj srži odgovora na koronakrizu. Jer ograničavanje ljudskih prava i demokracije u borbi s COVID-om 19 značilo bi ometati samu borbu protiv pandemije. Stoga je naše polazište da odgovor na krizu i restrikcije moraju biti strogo u skladu s međunarodnim pravom, moraju biti nužne i nediskriminatorne. Ovo se svodi na pretpostavku da kriza nikad ne smije biti izlika za nepotrebno ograničavanje demokracije i ljudskih prava. Čak i prije krize razina demokracije u svijetu bila je u opadanju, poštivanje ljudskih prava bilo je neadekvatno u mnogim dijelovima svijeta, a načela vladavine prava potkopavana i dovođena u pitanje. Upravo je zato Švedska lani u svoju vanjsku politiku uvela novo područje na koje se želi fokusirati, uz feminističku vanjsku politiku, a naziva se “Drive for Democracy”. Nazadovanje demokracije na svim kontinentima u pozadini je ove priče. U okviru ovog programa želimo surađivati s multilateralnim akterima, drugim zemljama i civilnim društvom kako bismo očuvali i obranili demokratske institucije, demokratska načela i branitelje demokracije.

Postoje dokazi koji potvrđuju da se ovo nazadovanje događa i u zrelim demokracijama, što je velik razlog za zabrinutost. Jedan je švedski institut napravio tzv. indeks pandemijskog rizika nazadovanja demokracije koji je predstavljen prije nekoliko tjedana. Svjedočimo ne baš dobrim trendovima.

Švedska se vlada uvelike oslanja na istraživanja Međunarodnog instituta za demokraciju i pomoć u izborima sa sjedištem u Stockholmu. Svake godine izrađuju izvješće o stanju globalne demokracije. Oslanjamo se i na institut za istraživanja povezan sa Sveučilištem u Göteborgu – Varieties of Democracy, na koji ste se pozvali. Postoji gomila empirijskih podataka koji potvrđuju ovaj globalni trend nazadovanja demokracije. Prebacimo li “Drive for Democracy” u kontekst borbe protiv COVID-a 19, moramo se pobrinuti da mjere za borbu protiv pandemije ne potkopavaju demokraciju ni njezine institucije. Ovo je izuzetno važna tema koja sada mora biti u srži svih procesa donošenja odluka. Mislimo da ćemo po završetku svega ovoga vidjeti koji se oblik vlasti pokazao najboljim u borbi s koronavirusom. No vjerujemo da je moguće boriti se protiv koronavirusa, a da se pritom ne ugrožavaju demokratska načela i ljudska prava.

Kad govorimo o onome što će se dogoditi u budućnosti, spomenuli ste i pitanje rodne ravnopravnosti. Vidjeli smo da je tijekom pandemije došlo do velikog porasta nasilja nad ženama u Europi, iako je predsjednica Komisija Von Der Leyen istaknula kako je jedan od njezinih prioriteta ratifikacija Istanbulske konvencije u cijeloj EU. S druge strane žene su na prvoj crti borbe protiv virusa. Neke vlade posegnule su za restriktivnim zakonima oko reproduktivnih prava. Kako te teme utkati u naša društva, ako se rodna ravnopravnost i dalje politizira, koristi u populističke svrhe?

Kao što možda znate, Švedska je prva na svijetu počela provoditi feminističku vanjsku politiku i drago nam je što su je prihvatile i neke druge zemlje jer to je politika koja koristi društvu u cjelini. Ne samo ženama i djevojčicama nego i muškarcima i dječacima. Radi se o jednakim pravima žena u odnosu na muškarce, pristupu žena istim resursima koji su dostupni i muškarcima te zastupljenosti žena u politici i gospodarstvu. Trenutačno se trudimo unijeti snažnu žensku perspektivu u situaciju oko koronavirusa i globalni odgovor na ovu krizu jer znamo da drukčije utječe na žene i muškarce. Kao što ste i rekli, brojni su primjeri zapanjujuće razine nasilja nad ženama u izolaciji. Iskustva iz drugih zdravstvenih kriza poput epidemije ebole pokazuju da se pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju te pravima smanjuje kad se financiranje preusmjerava ili ograničava. To znači smanjen pristup sigurnom i legalnom pobačaju i kontracepciji. Znamo i da žene čine većinu radne snage u zdravstvenom sektoru i da su često jedini hranitelji svojih obitelji pa postoji snažna potreba za perspektivu rodne osviještenosti u globalnom odgovoru na koronakrizu.

U pogledu nazadovanja ljudskih prava i demokratskih standarda prije ove smo krize svjedočili brojnim napadima na manjine, pristupu nekih europskih zemalja prema pitanju izbjeglica, migracijama, tražiteljima azila… Koliko je u ovim vremenima važno govoriti o njihovim pravima?

Vrlo je važno! Kao što sam i rekla, ključno je da ljudska prava budu u samoj srži odgovora na ovu krizu. Dopustimo li diskriminaciju i stigmatizaciju, to će ograničiti samu borbu protiv pandemije. Trenutačno imamo dva glavna prioriteta. Prvi je pristup neovisnim informacijama utemeljenim na činjenicama kako bi ljudi mogli doći do informacija o tome kako se zaštititi i progovoriti o svojoj situaciji. Moramo se boriti protiv dezinformacija i propagande jer znamo da postoje oni koji žele pogrešno prikazati situaciju u različitim zemljama. Drugo se odnosi na socioekonomske nejednakosti, što također predstavlja prioritet za švedsku vladu. Znamo da vaše šanse da prebrodite ovu pandemiju ovise o vašoj socioekonomskoj situaciji. U Švedskoj imamo zdravstveno osiguranje za sve, najradije bismo da je to slučaj u cijelom svijetu. Ne želimo da vaša situacija određuje hoćete li imati pristup zdravstvenoj skrbi i zaštiti koju zaslužujete.

WHO još nije proglasio kraj pandemije, iako se diljem svijeta mjere polako ukidaju. Uz pridržavanje pravila o socijalnom distanciranju, mislite li da pravo na slobodne i poštene izbore može biti održivo u ovim vremenima?

Mislim da je sada važno očuvati demokratska načela i standarde kako bismo zajamčili građanska i politička prava do najveće mjere. Priznajem, moguće je legitimno ograničiti primjenu ljudskih prava u okviru pojedinog nacionalnog zakona. No kao što sam već rekla, to mora biti u skladu s međunarodnim pravom. Te mjere moraju biti nužne, proporcionalne i vremenski ograničene. Bojimo se da neki žele iskoristiti ovu pandemiju kao izliku da dodatno ograniče demokraciju, potkopaju vladavinu prava ili ljudska prava. Zabrinuti smo da će se tijekom pandemije dodatno suziti demokratski prostor za civilno društvo, branitelje ljudskih prava, slobodne i nezavisne medije te oporbene stranke.

Dakle, što mislite o održavanju izbora u ovim uvjetima, koje recimo u Hrvatskoj očekujemo u srpnju… Mislite da država može jamčiti slobodne i poštene izbore iako su neki i dalje u samoizolaciji, a kraj pandemije i dalje nije proglašen?

Rekla bih sljedeće… Dakako, nemam nikakva tehnička rješenja, ali držim da je od ključne važnosti očuvati demokratska načela čak i u vrijeme krize. I sasvim sam sigurna da društva od ovoga dugoročno imaju koristi.

Čuli smo reakcije iz Europe… Komisija i Europski parlament naglasili su potrebu za očuvanjem temeljnih vrijednosti koje ste spomenuli. No koji su to modeli koje možemo razviti za budućnost? Svijet se mijenja, sve smo više u digitalnom dobu. Spomenuli ste širenje dezinformacija i slično… No sada kao građani ne možemo iskoristiti pravo na prosvjed, rekli ste da sloboda medija može biti ograničena u pogledu pristupa pravim informacijama ili može doći do zataškavanja nečega pod krinkom ove krize. Što možemo učiniti, koje nove alate za budućnost možemo razviti?

Upravo to zabrinjava švedsku vladu. Veći je dio formalnog sustava ljudskih prava trenutačno na čekanju. Vijeće za ljudska prava u Ženevi ne može se sastati i općenito je teško sastajati se, razmjenjivati ideje i osigurati da se vaš glas čuje. Upravo se zato moramo pobrinuti da postoji odgovarajući nadzor i izvještavanje o onom što se događa tijekom karantene i pandemije kako bismo se pripremili za kasniju fazu kada ćemo lidere moći pozvati na odgovornost, kao što je to slučaj u normalnim vremenima. Stoga je Švedska pokrenula niz mjera. Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo za razvojnu suradnju pokrenulo je niz virtualnih sastanaka kako bismo osvijestili dimenziju ljudskih prava, demokracije i vladavine prava tijekom koronakrize. Prvi sastanak održali smo s višim predstavnicima UN-a, Vijeća Europe, Europske unije i OESS-om da vidimo kako možemo zajednički razmišljati i djelovati i ne dopustiti iskorištavanje ovoga zrakopraznog prostora sada kada je formalni sustav na čekanju. Ovi se će sastanci nastaviti sa švedskim civilnim društvom, zatim i na međunarodnoj razini. A u kasnijoj fazi ćemo se obratiti i zemljama koje slično razmišljaju. Želimo dati doprinos globalnoj raspravi o ovim izuzetno važnim temama i iskoristiti naš politički dijalog kako bismo naglasili da ljudska prava ne smiju biti nešto sporedno tijekom koronakrize. Zato smo se i aktivirali oko sveobuhvatne razvojne suradnje. Želimo utvrditi gdje možemo pojačati trenutačnu razinu potpore i iznaći nove načine da, između ostalih, podupiremo civilno društvo. Baš prije dva dana Ministarstvo za razvojnu suradnju najavilo je nova sredstva za branitelje ljudskih prava kako bi mogli nastaviti pratiti, izvještavati i prikupljati činjenice za naknadno pozivanje na odgovornost, kada to bude moguće. Odobrili smo i nova sredstva za istraživanje demokracije jer smatramo da je to ključno za praćenje izazova i stupnja narušavanja demokracije tijekom koronakrize.

Kažete da ćete uključiti i zemlje koje slično razmišljaju. Hrvatska do 1. srpnja predsjedava Vijećem Europske unije. Jeste li se obratili hrvatskim vlastima, mislite li da se Hrvatska može uključiti razmišlja li poput vas, iako kažu da smo sada neutralan posrednik kao predsjedavajuća zemlja Vijeća Europske unije?

U prvoj smo fazi obavili razgovore s globalnim igračima: visokom povjerenicom UN-a za ljudska prava, glavnom tajnicom Vijeća Europe i tako dalje. Sve pratimo preko švedskih diplomatskih kanala. U “Drive for Democracy” uključile su se sve naše diplomatske misije. Trenutačno se pripremamo za razgovore s civilnim društvom, a u kasnijoj fazi obratit ćemo se zemljama koje slično razmišljaju. Pritom bih naglasila da je ovo svakako vrijeme za suradnju i međunarodnu solidarnost. Ovaj posao nijedna zemlja ne može odraditi sama pa ćemo morati održavati dijalog i suradnju sa svima, uključujući, dakako, i naše partnere u Europskoj uniji s obzirom na to da je EU ipak naša glavna arena vanjske politike. I dva pitanja za kraj…

Na početku pandemije, ali i sada svjedočimo rasističkim napadima prema ljudima azijskog porijekla. U Europi se već dugo vremena borimo s revizioniznom, antisemitizmom, još od ranije i islamofobijom. Možemo li kao kontinent nakon ove pandemije početi razmišljati o konceptu ljudske, a ne nacionalne sigurnosti?

Govorimo o svojoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, ali mislim da nismo inovativni i kreativni u tom dijelu, s obzirom na ono od čega je Europa sazdana. Mislim da globalna kriza poput pandemije koronavirusa dovodi do povećane razine netolerancije, diskriminacije, nasilja, prijetnji, zastrašivanja, narušavanja i kršenja ljudskih prava. Zato osobe iz zajednica ili skupina koje u normalnim vremenima trpe marginalizaciju, stigmatizaciju ili diskriminaciju sada trpe u dvostruko većoj mjeri. Stoga s dodatnom odlučnošću želimo podići svijest o ljudskim pravima kao društvenom konceptu. Mislim da je Švedska postala politički i zakonodavno progresivna, ali i izuzetno gospodarski uspješna jer ulažemo velike napore u borbu protiv diskriminacije. Usvojili smo zakone koji nisu diskriminatorni…

Uključivi su, ali, nažalost, i dalje ste suočeni s izazovima kao najprogresivnija zemlja na tom polju.

Apsolutno! Spomenuli ste antisemitizam. Naš je premijer pozvao svoga hrvatskog kolegu te šefove država i vlada pedesetak zemalja diljem svijeta na sudjelovanje u forumu koji se neće održati kako je planirano, nego tek 2021. godine. Cilj mu je baciti svjetlo na rak-ranu antisemitizma koja opterećuje naše zemlje čak i 75 godina nakon rata te 20 godina od osnivanja Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust, gdje sam inače na čelu naše delegacije. Mislim da je ova pandemija razotkrila diskriminaciju i predrasude prema Židovima, muslimanskom stanovništvu, migrantima, LGBTI zajednici i tako dalje. Od ključne je važnosti da tijekom ove pandemije svi imaju pristup zdravstvenoj skrbi i zaštiti bez ikakve diskriminacije. I doista se nadam da ćemo s ovom porukom za kraj kao Europa i svijet ubuduće moći očuvati ono što smo imali.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.