Javna ustanova "Park prirode Medvednica" na Dan državnosti, 30. svibnja otvara špilju Veternicu i Rudnik Zrinski za posjećivanje, priopćeno je iz tog parka.
Najavljuju da će individualni posjeti tim turističkim atrakcijama biti mogući vikendom i blagdanom od 10 do 16 sati. Grupni posjeti uz najavu i dogovor s Javnom ustanovom “Park prirode Medvednica” bit će mogući i ostale dane u tjednu.
S više od sedam kilometara razgranatih kanala, Veternica je po veličini šesta špilja u Hrvatskoj, a njezina dužina stalno “raste” nakon istraživačkih pohoda revnih zagrebačkih speleologa. Uz vodstvo stručnog vodiča može se posjetiti prvih 380 metara špilje i otkriti neke od njezinih tajni.
Veternica se može podičiti brojnim detaljima koji se drugdje rijetko viđaju, kao što su vrtložni lonci, čeljust špiljskog medvjeda, fosilno blato, Kameni slap, Zdenac želja u Koncertnoj dvorani, fosili pradavnih školjaka i ježinaca. Špilja je nastala u krškom “džepu” jugozapadnog dijela Medvednice, poniranjem voda s područja Ponikvi duž pukotina u stijenama. Za nju se, ističe se, može reći da je najstariji arheološki lokalitet Zagreba.
U Veternici je zabilježeno čak 18 vrsta šišmiša, a njih 12 u njoj stalno zimuje, pa zato u zimskom razdoblju špilja nije otvorena za posjete kako nitko ne bi ometao šišmiše u osjetljivom razdoblju hibernacije – zimskog sna. Zbog njih su na ulazu Veternice postavljena i posebna rešetkasta “bat friendly” vrata koja šišmišima omogućavaju nesmetan prolaz, a sprječavaju ulaz nezvanih posjetitelja i tako ih štite. Zbog svojih je ukupnih vrijednosti Veternica još 1979. zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.
Rudnik Zrinski je 2004. godine uređen za posjetitelje, a zbog svoje vrijednosti je 2006. proglašen zaštićenim kulturnim dobrom Republike Hrvatske.
Rudnik Zrinski bio je otvoren u 16. stoljeću, kada je na području Rudarskog vrta pronađen galenit, olovni sjajnik, u kojem kao primjesa dolazi srebro, pa su rudari počeli dubiti hodnike u medvedničkom podzemlju u potrazi za tom vrijednom kovinom.
Rad u rudniku bio je iznimno mukotrpan, a usprkos njihovim nadljudskim naporima, taj rudnik nikada nije bio naročito izdašan jer je trebalo istaliti čak tonu galenita da se dobije samo pola kilograma srebra. Zato su vlasnici rudnika, članovi obitelji Zrinski, već polovicom 17. stoljeća obustavili proizvodnju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
