Najnoviji pregled očekivanog trajanja života Eurostata odnosi se na 2018. godinu i donosi da je očekivano prosječno trajanje života novorođenog djeteta te godine u EU-u 81 godina. Stvari, međutim, stoje različito od regije do regije...

Za djevojčice rođene na teritoriju EU-a 2018. godine Eurostat navodi da je očekivano trajanje života 83,7 godina, dok je za tada novorođene dječake to 78,2 godine.

Uopće, diljem EU-a žene bitno dulje žive nego muškarci. Zanimljivo je to da se svih 10 regija s najduljim očekivanim trajanjem života beba rođenih 2018. nalazi ili u Španjolskoj ili u Francuskoj, najdulje za žene u Madridu s okolicom, 88,1 godina.

Studija Eurostata, međutim, posebno je zanimljiva u dijelu u kojem se obrađuje koliko još godina može računati da će živjeti građanin EU-a koji je već doživio, odnosno “preživio” kako se navodi u studiji, 65 godina života.

Riječ je o ljudima koji su doživjeli dob u kojoj su izbjegli sve zamke rizika po život tijekom djetinjstva, mladenaštva i sredovječnosti u podneblju u kojem žive.

Prosjek za EU kaže da 65-godišnja žena ili muškarac mogu računati da će živjeti još 20 godina, sve do 85 godina života. Točnije, takvo je bilo snimljeno stanje u EU-u prije dvije godine, prije nego što je Europu zahvatila pandemija covida-19.

Na najdulji život nakon 65. rođendana mogu računati stanovnici Madrida s okolicom, nešto više od 23 godine, nekoliko južnih regija Francuske, skoro 22 i pol godine, te potom redom pojedine regije u Italiji i Grčkoj, sve do jedne smještene na Mediteranu.

Hrvatsku istraživanje Eurostata dijeli na dvije regije; na kontinentalnu Hrvatsku, za koju se navodi da se 2018. očekivalo da će 65-godišnjaci koji tamo žive, živjeti u prosjeku još 17,1 godina, te na jadransku Hrvatsku, koja osim Jadrana sa zaleđem obuhvaća još i Liku, a gdje se prije dvije godine računalo da žene i muškarci tamo nakon 65. rođendana, u prosjeku mogu računati na još 18,7 godina života.

Živjeti na kontinentu Hrvatske ili na moru, prema ovom istraživanju, znači dakle razliku od nešto malo više od jedne i pol godine dulje ili kraće. I ovaj rezultat treba promatrati zasebno u očekivanoj duljini života za žene u odnosu na muškarce. U Hrvatskoj žene od muškaraca u prosjeku žive dulje oko šest i pol godina.

Prema takvim prosjecima procijenjenog trajanja života, mediteranska Hrvatska odgovara prosjecima, primjerice, s očekivanim trajanjem života poput Češke, dok kontinentalni dio naše zemlje odgovara otprilike očekivanoj prosječnoj dugovječnosti za 65-godišnjake kao u Poljskoj.

Općenito se u EU može računati na nekoliko godina dulji život na jugu i jugozapadu, posebno na Pirinejskom i Apeninskom poluotoku, te u zemljama Skandinavije.

Od zemalja članica EU-a najkraće nakon 65 godina života može se očekivati da će se još živjeti u Bugarskoj, tek nešto dulje od 15 godina, potom Mađarskoj i Rumunjskoj.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.