Pomicanjem sata unatrag u nedjelju, 25. listopada završava ljetno računanje vremena. Sat će se pomaknuti unatrag u nedjelju u 3 sata ujutro, tako da se 3 sata, 00 minuta i 00 sekundi računa kao 2 sata, 00 minuta i 00 sekundi.
Europski parlament je 2019. usvojio prijedlog Europske komisije o prekidu računanja zimskog i ljetnog vremena do 2021. godine. Hoće li do toga doista doći?
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture objasnili su za N1 “da se ovaj prijedlog ne spominje u novom radnom programu Europske komisije, pa je iz ovog dokumenta vidljivo da je i Europska komisija odustala od njega“.
Odgovor Ministarstva prenosimo u cijelosti:
“EK je još u rujnu 2018. godine predstavila prijedlog nove Direktive, u kojem predviđa trajno ukidanje pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja na usklađen način u svim državama članicama, i to s početkom primjene od 1. travnja 2019. godine, što implicira posljednji prijelaz na ljetno vrijeme 31. ožujka 2019., a za države koje kao trajno izaberu „zimsko“ vrijeme, posljednji prijelaz na standardno („zimsko“) vrijeme 27. listopada 2019. Također su predložile da pritom države članice samostalno odlučuju o daljnjem trajnom izboru svojeg standardnog vremena (da li će trajno zadržati „zimsko“ ili „ljetno“), ali su o svom izboru obvezne obavijestiti Komisiju najmanje šest mjeseci prije nego li se navedena promjena započne primjenjivati (u slučaju izbora ljetnog računanja do 1. listopada 2018., kada je rasprava o prijedlogu EK tek počela u Vijeću i Parlamentu, pa je bilo očito da je prijedlog od početka sadržavao neizvedive rokove).
Nakon predstavljanja prijedloga krenula je rasprava o njemu i u Vijeću i u EP-u.
U raspravi unutar Vijeća, države članice posebno su istaknule da će primjena usklađenog i dobro koordiniranog pristupa u cijeloj EU vezano za izbor standardnog vremena biti ključna kako bi se izbjegla fragmentacija i neujednačenost vremenskih zona te tako zaštitilo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU. Zbog toga jer izvorni prijedlog nije uzeo u vrijeme potrebno za nacionalna savjetovanja s dionicima te koordinaciju s drugim članicama EU i sa susjednim zemlja, ali ni vrijeme potrebno da se industrija prilagodi na promjene, u kompromisnom prijedlogu Vijeća rokovi su pomaknuti u 2021. godinu, a izvješće EP-a iz ožujka 2019. također je sadržavalo 2021. godinu kao relevantnu.
U Vijeću je postalo jasno da će biti teško postići dogovor oko ujednačavanja standardnog vremena među susjednim državama (prvi puta kada se Direktiva donosila, trebalo je 4 godine, a bilo je samo 9 država članica) , a situaciju je otežala činjenica da EK nije popratila izradu prijedloga standardnom procjenom učinka.
Nakon što je Pravna služba Vijeća analizirala prijedlog i utvrdila da se bez izrađene procjene učinka ne može reći da je EK dokazala da je pri izradi prijedloga poštovala jedno od glavnih načela za donošenje europskih propisa, načelo proporcionalnosti, blokirajući broj država članica odbija raditi na prijedlogu dok Europska komisija ne izradi istu.
Rad na Direktivi od tada je zamrznut, te nije izgledno da će biti nastavljen, posebno uzimajući u obzir da se ovaj prijedlog ne spominje u novom radnom programu Europske komisije, pa je iz ovog dokumenta vidljivo da je i Europska komisija odustala od njega”, odgovorili su nam iz Ministarstva.
