Dio pravosudne sapunice Ive Sanadera koja je počela prije 10 godina završava danas, objavom presude u slučaju Fimi Media na Županijskom sudu u Zagrebu.

No, odluka koju izriče Irena Kvaternik kao predsjednica tročlanog sudskog vijeća je već druga i nepravomoćna u ovom slučaju. Svi slučajevi Ive Sanadera, pa tako i ovaj, komplicirani su i dugo traju. Mnogi se zato više uopće ne sjećaju detalja. Ako ste među njima, pripremili smo mali podsjetnik na aferu koja je postala simbol korupcije u Hrvatskoj i odgovore na česta pitanja.

Je li konačno kraj?

Nije. Kakva god presuda bila, osuđujuća ili oslobađajuća, ona je nepravomoćna. Izvjesno je da će se naposlijetku jedna strana žaliti. Nakon usmene objave odluke, Sud piše detaljno obrazloženje. Za pisanje presude u ovakvom predmetu rok je dva mjeseca, ali se taj rok može dodatno produžiti. Kada dobiju obrazloženje, sve strane imaju 15 dana roka za žalbu koje se predaju drugostupanjskom sudu.

Zašto traje tako dugo?

Sanaderova pravosudna saga traje 10 godina, slučajevi su komplicirani i puni preokreta.

Bivši premijer uhićen je krajem 2010. u Austriji upravo zbog slučaja Fimi Media u kojem je optužnica podignuta 2011. Prvo je suđenje počelo u travnju 2012. Kompliciran je to spis od 50-etak tisuća stranica, stotine svjedoka. Završeno je u ožujku 2014. i to nepravomoćnom osuđujućom presudom. No, Vrhovni sud ju je 2015. srušio je tu presudu i vratio sve na ponovoljeno suđenje koje je počelo u lipnju 2016.godine.

Ponovljeno suđenje trajalo je oko 4 i pol godine. Rasprava je stajala godinu dana, zbog teške bolesti vlasnice Fimi Medie Nevenke Jurak koja je u međuvremenu preminula, a uz to velike zdravstvene probleme imaju i Ivo Sanader, Mladen Barišić i Branka Pavošević. Koronavirus i potres su također zaustavili rasprave na jedno vrijeme.

Za što se terete?

Optužnica ima 4 točke.

USKOK Ivu Sanadera, Mladena Barišića, Branku Pavišević, Ratka Mačeka tereti za udruživanje radi počinjenja kaznenog djela. Sanader je označen kao organizator, a ostali kao pomagači. USKOK je uvjeren da su se novcem izvučenim iz javnih tvrtki i institucija preko marketinške agencije Fimi Media punili crni fondovi HDZ-a i džepovi bivšeg premijera.

Sanader je, tvrdi USKOK, na sastanku 2007. godine u Vladi predstavnicima 28 državnih tvrtki, institucija i tijela dao nalog da surađuju s Fimi Medijom. Jurak je, prema optužnici, podizala novac i davala ga Barišiću, bivši je rizničar stranke 15 milijuna kuna predao Sanaderu, a HDZ ostvario nepripadnu imovinsku korist od 24 milijuna kuna.

Već su jednom osuđeni

2014. godine, nakon prvog suđenja, izrečena je prva nepravomoćna presuda. Bivši premijer i šef HDZ-a osuđen je na 9 godina zatvora, a bivši HDZ-ov rizničar Barišić na tri. Dvije i pol godine zatvora dobila je vlasnica Fimi Medije Nevenka Jurak, a nekadašnja stranačka šefica računovodstva Branka Pavošević godinu i šest mjeseci zatvora. Nekadašnji glasnogovornik Ratko Maček dobio je najmanju kaznu, uvjetno godinu dana s rokom kušnje od 4 godine. HDZ je kažnjen s 5 milijuna kuna. Naloženo je i da se od Sanadera oduzme 15 milijuna kuna, a od HDZ-a 24 milijuna kuna. Na presudu su se žalili svi okrivljenici osim Ratka Mačeka.

Zašto je pala prva presuda?

Vrhovni sud je ukinuo presudu i naložio novo suđenje zbog povrede Sanaderovog minimalnog prava na ispitivanje odnosno konfrontaciju.

Što to znači? Ukratko i pojednostavljeno:

U ovom postupku, svi suoptuženici (neki više, neki manje) teretili su Ivu Sanadera. Najteže Mladen Barišić koji je ispričao sve detalje funkcioniranja njihove hobotnice. Rekao je i da je predao 15 milijuna kuna upravo bivšem premijeru. Barišić nije pristao odgovarati na pitanja Sanaderovih odvjetnika. I na to kao optuženik ima apsolutno pravo. No, pravo na konfrontaciju iskaza koji ga tereti ima i bivši premijer. Po europskoj praksi, presuda se ne bi smjela temeljiti na nekonfrontiranim dokazima za koje nema drugih, podupirućih dokaza. A Vrhovni je sud zaključio da za jedan dio te presude, onaj vezan za predaju 15 milijuna kuna Sanaderu, nema drugog dokaza osim Barišićevog, nekonfrontiranog iskaza. A kako niži sud nije osigurao ravnotežu ta dva prava, prava na šutnju i prava na konfrontaciju, spustili su slučaj na ponovno odlučivanje.

Što je naložio Vrhovni sud?

Vrhovni sud nije rekao da za osuđujuću presudu u globalu nema drugih dokaza, niti da se Barišić mora odreći svog prava, nego je naloženo da se u ponovljenom suđenju osigura ravnoteža i to tako da se Sanaderu pruži mogućnost osporavanja nekonfrontiranih dokaza. Uz to ostalo, Vrhovni je sud naložio i da se ovoga puta odredi točan period počinjenja kaznenih djela, ali i bolje obrazloži svojstvo Sanadera kao službene i odgovorne osobe, te zašto je odlučeno da su neke donacije bile kaznene djelo, jer sama činjenica da nisu bile evidentirane nije dovoljna.

Što se još promijenilo?

Iako je Barišić 2016. preko odvjetnika poručio da će razmisliti o tome da se izloži pitanjima Sanaderove obrane, to se u ponovljenom suđenju nije dogodilo. No, bivši rizničar HDZ-a je promijenio svoj osjećaj krivnje. Na prvom je suđenju izjavio da se osjeća krivim, no u ponovljenom se više tako ne osjeća. U sadržajnom smislu je ostao kod svog priznanja, i dalje je teretio Sanadera ali je rekao da se ne osjeća krivim jer tvrdi nije imao svijest da čini kazneno djelo.

Osjećaj krivnje promijjenila je i Nevenka Jurak. Postupak u odnosu na nju je kasnije obustavljen jer je preminula zbog teške bolesti.
I osjećaj krivnje i iskaz u sadržajnom smislu izmijjenila je pak Branka Pavošević. Na ponovljenom suđenju izjavila da je ranije teretila Sanadera pod pritiskom, te krivnju prebacila na Barišića, nekadašnje tajnike stranke pokojnog Vukelića i Ivana Jarnjaka koji je bio svjedok u postupku.

Nešto je malo iskaz promjenio i Ratko Maček koji je u prvom suđenju rekao da financijske odluke nije donosilo Predsjedništvo već Sanader. Na ponovljenom suđenju je tvrdio da to nije bilo tako, niti po statutu, ali ipak i da stranka ništa nije mogla kupiti bez Sanaderovog znanja.

USKOK je povećao iznos kojeg želi da se oduzme Ivi Sanaderu sa 15 milijuna kuna na 23 milijuna kuna, i to zato što, tvrde, da nije dokazao porijeklo svoje imovine.

Čemu se nadaju?

I nakon ponovljenog suđenja, USKOK inzistira na osuđujućoj presudi. Smatraju da su ponovno sve dokazali i traže da se Sanaderu i HDZ-u oduzme imovinska korist.

Sanaderova obrana želi oslobađajuću presudu. Tvrde da nema dokaza koji bi potvrđivali iskaze Mladena Barišića za kojeg su uvjereni da je neformalno surađivao s USKOK-om, te podsjećaju i na povredu konfrontacijskog prava.

Barišićeva obrana ovoga puta se isto nada oslobađajućoj kazni jer kažu da, dok je sve radio po nalogu Ive Sanadera, nije imao svijest o počinjenju kaznenog djela. Ako ipak dođe do osuđujuće presude, nadaju da će kazna biti blaža zbog proteka vremena i Barišićevog zdravstvenog stanja.

Obrana Branke Pavošević koja je promijenila iskaz traži oslobađajuću presudu.

Ratko Maček tvrdi da nije kriv i iako se jedini nije žalio na prvu presudu, nada se oslobađajućoj presudi. Naglasili su da se optužbe na njegov račun temelje na iskazu Branke Pavošević kojeg je povukla, te da nema dokaza.

Obrana jedine stranke u Hrvatskoj koja se našla na optuženičkoj klupi traži oslobađajuću presudu. Tvrde da HDZ nije kriv jer ako je Sanader i nalagao javnim tvrtkama suradnju s Fimi Medijom to mogao samo s pozicije premijera, a ne šefa stranke. Tvrde da neke inkriminirane donacije moraju otpasti, jer su iz vremena dok nije bilo Zakona o odgovornosti pravnih osoba, te da to što dio tih donacija nije evidentiran predstavlja, a ne kazneno djelo.

Gdje je Ivo Sanader?

Ivo Sanader izdržava zatvorsku kaznu od 6 godina zbog slučaja Planinska koji je trenutno jedini njegov slučaj koji je pravomoćan. Trenutno je pod nadzorom pravosudne policije u toplicama zbog operacije kralježnice.

Sanader ima još tri nepravomoćne presude, od čega su dvije osuđujuće. U slučaju INA-MOL, koji je već jednom bio pravomoćan, ali se umiješao Ustavni sud – osuđen je na 6 godina zatvora. U predmetu Hypo dobio je dvije i pol godine, a oslobođen je u slučaju HEP-DIOKI. Sva ta tri slučaja još su u radu na Vrhovnom sudu.