Na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, nevladine organizacije upozorile su u srijedu na "pandemiju nasilja nad ženama", zatraživši od Vlade sprječavanje rodno uvjetovanog nasilja i njegovu prevenciju kroz edukaciju mladih.
“U uvjetima sveopće krize uzrokovane pandemijom covida-19, nasilje nad ženama postaje sve zloćudnije – žešće, češće ali i nevidljivije, što znači da mnoge žrtve ne mogu niti potražiti pomoć, a kamoli pobjeći od nasilnika”, istaknule su u utorak u zajedničkoj izjavi nevladina organizacija Autonomna ženska kuća Zagreb i Zaklada Solidarna.
Partnersko nasilje i dalje prekršaj, a ne kazneno djelo
Pozvale su Vladu na zaustavljanje pandemije nasilja nad ženama i ustvrdile da unatoč naporima nevladinih organizacija država i njezine institucije ne uspostavljaju jasno definiran i učinkovit sustav prevencije i suzbijanja nasilja.
Pritom tvrde da niti dvije godine nakon ratifikacije Istanbulske konvencije nije došlo do gotovo nikakvog pomaka.
Naglašavaju da se partnersko nasilje u Hrvatskoj i dalje prečesto procesuira kao prekršaj, a ne kazneno djelo, i dalje je prisutna loša policijska praksa dvostrukih uhićenja – i žrtve i počinitelja nasilja, a policijski službenici ne prepoznaju agresora čak ni u situacijama kada je već prethodno prekršajno ili kazneno proglašen krivim za nasilje.
VEZANA VIJEST
Kada je riječ o kažnjavanju partnerskog nasilja, u kojem su počinitelji muškarci, a žrtve žene i njihova djeca, problem je i izricanje minimalnih kazni, navode udruge.
“Karika koja najviše nedostaje u sustavu jest prevencija nasilja nad ženama i djevojčicama. Bez uvođenja obrazovanja za rodnu ravnopravnost i sprječavanje rodno uvjetovanog nasilja u odgojno-obrazovni sustav i dalje će nasilje biti društveno prihvatljivo a dokazani nasilnici ostajati uglednim građanima”, poručuju u priopćenju.
Premijeru Andreju Plenkoviću, Vladi i saborskim zastupnicima, Autonomna ženska kuća Zagreb i Zaklada Solidarna uputile su zahtjeve za sustavnim financiranjem suzbijanja nasilja nad ženama, i to već u proračunu za 2021. godinu i planovima za povlačenje novaca iz EU-ovih fondova.
Smatraju da je prioritet uvesti sustavno i pravovremeno financiranje već postojećih autonomnih ženskih skloništa i savjetovališta za žene žrtve nasilja. Također, traže hitno donošenje strateških dokumenata, Nacionalne strategije borbe protiv svih oblika nasilja nad ženama koja bi morala biti vezana uz provedbu Istanbulske konvencije te Nacionalne politike ravnopravnosti spolova.
“Od premijera, potpredsjednika Vlade Miloševića i ministra Aladrovića tražimo da pošalju političku poruku svim dužnosnicima da je suzbijanje pandemije nasilja nad ženama nacionalni prioritet te da ih obvežu da najkasnije do 8. ožujka 2021., Međunarodnog dana žena, pripreme i Vladi dostave prijedlog Nacionalne strategije borbe protiv svih oblika nasilja nad ženama i Nacionalne politike ravnopravnosti spolova kao podloge za proračunsko planiranje i povlačenje EU fondova”, poručile su u priopćenju.
Škola je ključno mjesto prevencije rodno uvjetovanog nasilja
Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) poručio je kako je škola ključno mjesto prevencije rodno uvjetovanog nasilja.
Ističu da su rezultati istraživanja, koje su na uzorku od 384 nastavnika proveli u sklopu projekta “Mogu reći neću”, ukazuje da nasilje u adolescentskim vezama, posebno elektroničko seksualno nasilje, nije tema koja je u potpunosti bliska nastavnicima i nastavnicama u srednjim školama.
“Ova tema uglavnom nije dio njihovih profesionalnih razgovora, a o njoj se rijetko razgovara s roditeljima”, napominje CESI u priopćenju.
#related-news_0
Rezultati istraživanja pokazuju da su nastavnici izuzetno zainteresirani da se bolje upoznaju s uzrocima i posljedicama elektroničkog nasilja u partnerskim vezama mladih.
Ipak, samo jedna četvrtina nastavnika smatra da je nasilje u adolescentskim vezama ozbiljan problem, a 60 posto ih vjeruje da su djevojke u istoj mjeri nasilne kao i mladići, iako brojna istraživanja ukazuju na to da su one daleko češće žrtve nasilja.
Također, oko 60 posto nastavnika izjavilo je da su bili informirani, direktno ili indirektno, da je njihova učenica bila žrtvom nasilja, međutim, velik dio nije siguran imaju li učenici i učenice u njih dovoljno povjerenja da zatraže pomoć u slučajevima nasilja u vezama.
Oko dvije trećine nastavnika smatra da bi njihova uloga u radu s mladima trebala uključiti bavljenje problemom elektroničkog seksualnog nasilja u partnerskim vezama mladih, pokazuju rezultati istraživanja.
“Mladima je važno osigurati edukaciju i njihovo aktivno sudjelovanje, ponuditi sustave podrške i sigurna mjesta za bolje razumijevanje sebe i razvoj kvalitetnih odnosa s drugima, posebice kroz preventivne programe u školama, u čemu ključnu ulogu imaju nastavnici i nastavnice”, poručuje CESI.
Ratifikacija Konvencije o nasilju i uznemiravanju u svijetu rada
Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) ponovno je od Vlade zatražio žurno pokretanje postupka ratifikacije Konvencije Međunarodne organizacije rada o nasilju i uznemiravanju u svijetu rada.
SSSH smatra da je ta konvencija “povijesni instrument”, prvi međunarodni radni standard koji se bavi nasiljem i uznemiravanjem u svijetu rada. Konvencija potvrđuje da svi imaju pravo na radno okruženje bez nasilja i uznemiravanja, a sadrži i prvu međunarodnu definiciju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada, uključujući rodno uvjetovano nasilje.
U dopisu upućenom predsjedniku Vlade i ministru rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josipu Aladroviću, podsjetili su da su takvu inicijativu uputili točno prije godinu dana, 25. studenog 2019. godine.
No, unatoč odgovoru Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike da će za vrijeme hrvatskog presjedanja Vijećem Europske unije jedna od točaka dnevnog reda biti i odluka Vijeća o toj konvenciji, na temelju koje će Hrvatska pristupiti ratifikaciji konvencije, ništa nije dogodilo.
“Kako konvencija ne bi ostala mrtvo slovo na papiru, Vlada koja joj je dala potporu za usvajanje odgovorna je za pokretanje procesa ratifikacije i zajedno sa socijalnim partnerima za njezinu provedbu”, ističe SSSH.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
