Dr.sc. Bruno Baršić, koji je radni vijek proveo radeći s najtežim infektološkim bolesnicima kao pročelnik Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju u Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, a sad već godinu dana radi u KB Dubrava, i medicinska sestra Biljana Hržić iz KB Dubrava gostujući u emisiji Izvan okvira Nine Kljenak pojasnili su kako izgleda tijek bolesti osoba oboljelih od covida-19.
Situacija u Hrvatskoj je zabrinjavajuća, upozoravaju stručnjaci, no u najtežoj su poziciji oni koji brinu o najtežim pacijentima – medicinski djelatnici.
O tome kako izgleda bolest i kako se s time nose, u emisiji Izvan okvira govorili su dr.sc. Bruno Baršić i medicinska sestra Biljana Hržić.
“Ljudi budu hospitalizirani kad imaju upalu pluća. Često se prime na odjel i budu dobro, ali nekima se onda slika pogorša. Onda idu u intenzivnu gdje se prate. Fali im zraka, a onda čovjeka hvata panika. Teško je tako gledati ljude”, pojasnila je kako je nositi se s velikom smrtnošću i dodala: “Možda glupo zvuči, ali navikli smo i na smrt. Radili smo i ranije u intenzivnim jedinicama. Naravno, utječe to na nas, svatko se nosi na svoj način. Idemo iz dana u dan.”
I mnogi mladi završe kao teški slučajevi. “Zašto kod nekog mladog, tko nema neku bolest, završi tako teškim slučajevima i plućnim trombozama, ne znamo. Znamo da starost, dijabetes, hipertenzija, gotovo 90% naših bolesnika ima dijabetes ili visoki tlak što je očito predispozicija za teže obolijevanje. Ali bodu u oči ovi mladi ljudi, no većina ipak preboli bolest”, opisuje liječnik.
Građane često buni umiru li ljudi s covidom ili od covida. Baršić objašnjava: “Umire se od covida, a umire se i s covidom. Covid pozitivan može doživjeti prometnu nesreću. Imamo na kirurgiji neke koji imaju virus, ali nemaju covid bolest. Ako imaju teške bolesti, oni umru s virusom, a ne od virusa. No, kad govorimo o covid bolnici, to su bolesnici koji umiru od toga.
Covid je kompleksna bolest, u svom životu nisam vidio takvu bolest. To je virus koji prvo počne kao gripa, puno ljudi završi na tome. Onda nastaje upala pluća i dolaze patofiziološke promjene u plućima. Peti, šesti dan pacijentu se pogoršava stanje, počinje im faliti kisika. Takav tijek bolesti nismo imali. Specifično za tu bolest je silan potencijal oštećenja krvnih žila u plućima, u mozgu, u srcu… Netko ne bi dobio infarkt da nije imao covid. 14. ili 15. dan nastupa misteriozna faza kad se događaju infarkti pluća, mozga, srca. I onda kažemo da je pacijent umro od plućne embolije.”
“Svaki bolesnik reagira na svoj način, ima svoj tijek bolesti i to se ne može predvidjeti. U sekundi se pogorša i onda dugo traje, stvarno je teško, to traje danima. To je borba za dah”, dodala je Hržić.
Razgovor u cijelosti pronađite OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.