Zbog nemilih događaja hrvatske tvrtke koje posluju u Egiptu pojačale su mjere sigurnosti, a neki su i vratili svoje djelatnike. Ondje je trenutačno još osamdesetak naših građana, od kojih 36 zbog posla.
Hrvatske tvrtke u Egiptu posluju još od vremena bivše države. Neke poput Ine, Crosca, Ingre i Exportdrva bile su i ostale poznate među egipatskom poslovnom elitom. Iako se opseg posla znatno smanjio posljednjih godina mnoge i dalje imaju predstavništva.
‘Naše tvrtke s tim dugogodišnjim iskustvom tamo prate aktualnu političku i sigurnosnu situaciju, te posluju u skladu s time, pazeći pritom na sigurnost svojih radnika’, kazala je Jelena Dumičić iz Sektora za međunarodne poslove Hrvatske gospodarske komore za HRT.
VEZANE VIJESTI
Ina, koja u Egiptu crpi naftu iz polja u zapadnoj pustinji, već je vraćala svoje djelatnike u domovinu za vrijeme nemira 2011.
‘Ina je spremna na brzu i pouzdanu reakciju ukoliko se pokaže potreba za povlačenjem naših djelatnika iz te zemlje’, priopćila je Ina.
Hrvatska diplomacija tražit će od egipatskih vlasti da pojedine radnike čuva vojska.
“INA ne komunicira broj radnika i lokacije iz sigurnosnih razloga, ali naši radnici kad odlaze na teren imaju oružanu pratnju, a sada su te mjere i malo pojačane.
Također, postoji standardni evakuacijski plan u slučaju eskalacije situacije”, rekli su za N1 u INA-i.
Podsjetimo, ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić kazala je danas na izvanrednoj konferenciji za novinare da je s hrvatskim državljanima koji rade u Egiptu razgovarala o pojačanju osiguranja i mogućnosti da ih, na nekim dijelovima gdje to do sad nije bilo, osigurava vojska.
Mogućnost angažiranja hrvatskih tvrtki za osiguranje radnika iz Hrvatske u Egiptu je odbacila zbog vrlo složene sigurnosne situacije.
Na pitanje o preporukama hrvatskim državljanima za putovanje u Egipat kazala je da Hrvatska može pružiti sve informacije i podatke, ali sigurno neće ništa zabranjivati građanima.
Novi detalji otmice Tomislava Salopeka
Iz francuske tvrtke za koju je Salopek radio doznali su se novi detalji o okolnostima otmice. Otmičari su s njima kontaktirali elektroničkom poštom 30. srpnja, osam dana nakon što se Salopeku gubi svaki trag. Za njegovo oslobađanje zatražili su milijunski iznos.
Petog kolovoza objavljena je snimka zarobljenog Salopeka i novi zahtjev – oslobađanje muslimanskih žena iz egipatskih zatvora. A šest dana zatim i fotografija smaknuća, dan kasnije i audio snimka. Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić potom je na izvanrednoj konferenciji poručila: potraga ne prestaje dok ima nade.
Sigurnosne službe i svjetski mediji i dalje provjeravaju informacije o smaknuću. Dok traje neizvjesnost, američki stručnjak za islamski terorizam Bill Roggio tvrdi kako je najmanje izgledan scenarij da džihadisti predaju tijelo osobe čiju su fotografiju objavili. Takozvana Islamska država nikad dosad nije vratila tijelo nijednog taoca, Amerikance, Britance, jordanskog pilota. Tijela su obično ostavljali na nepoznatoj lokaciji.
