Hrvatska carina puštat će preko graničnog prijelaza Bajakovo svu kvarljivu robu, odlučeno je u utorak u Vladi, a za provođenje odluke na terenu je zadužena Carina koja će kontrolirati prolaz robe, potvrđeno je za N1 iz Banskih dvora.
Hrvatske granične vlasti su od ponoći između nedjelje i ponedjeljka zatvorile za teretni promet prijelaz Bajakovo, jedini koji je na granici sa Srbijom ostao otvoren od početka izbjegličke krize, što je duž autoceste na srpskoj strani stvorilo kolonu dugu desetak kilometara i otežalo normalan promet.
Ta je odluka izazvala oštre reakcije srbijanskih političara koji su Hrvatsku prozvali za nekorektnost, na što im je hrvatski premijer Zoran Milanović danas odgovorio “da malo snize ton”.
HGK traži hitnu normalizaciju robnog prometa sa Srbijom
Hrvatska gospodarska komora (HGK) traži što bržu uspostavu normalnog režima robnog prometa između Hrvatske i Srbije kako bi se izbjegle velike štete koje već trpi gospodarstvo, rekao je u utorak na konferenciji za novinare potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher.
Prema najnovijim informacijama, granični prijelaz Bajakovo između Hrvatske i Srbije zatvoren je za promet teretnih vozila na ulazu u Hrvatsku. Iz Srbije je najavljeno da će na zatvaranje graničnih prijelaza odgovoriti protumjerama.
Zaher kaže kako razumije situaciju s izbjeglicama u kojoj se Hrvatska našla, ali poručuje da robni promet treba što prije normalizirati.
VEZANE VIJESTI
Po njegovim riječima, Komori se javljaju deseci tvrtki koje upozoravaju na moguće katastrofalne posljedice otežnog graničnog prometa na njihovo poslovanje.
Ako bi robni promet između Hrvatske i Srbije bio potpuno obustavljen, dnevne gubitke za hrvatsko gospodarstvo u Komori procjenjuju na milijun eura. Kad bi pak obustava nastupila između Hrvatske i Mađarske, ta bi šteta bila 600 tisuća eura dnevno, kaže Zaher.
No, uz te dnevne gubitke, iz Komore upozoravaju da bi puno veći problemi nastali zbog mogućeg skretanja robnih tokova na druge prometnice, kao i zbog urušavanja teškom mukom obnovljenih gospodarskih odnosa, prije svega sa Srbijom.
“Hrvatska ne može biti otok u srcu Europe. Ako granice budu zatvorene, kamo će i kako naši gospodarstvenici sa svojim robama? Kako će ispoštovati rokove i ugovorne obaveze prema svojim poslovnim partnerima? Na koncu, kako će isplatiti plaće svojim djelatnicima?”, pita Zaher.
Najveće će posljedice zbog otežanog graničnog prometa imati tvrtke koje posluju sa Srbijom, ali i svi oni čije je poslovanje na bilo koji način povezano s teritorijom Republike Srbije, koja je jedna od važnijih hrvatskih trgovinskih partnera, kaže Zaher. Potkrijepio je to podacima da je hrvatski izvoz u Srbiju godišnje vrijedan 509 milijuna eura, što tu zemlju čini šestim najvažnijim tržištem za naše izvoznike.
Potpredsjednik HGK za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić podsjeća da su ukupna hrvatska ulaganja u Srbiju do kraja 2014. iznosila 683 milijuna eura te upozorava da bi u slučaju duljeg trajanja krize imovina hrvatskih tvrtki u Srbiji mogla biti ugrožena.
Zbog svega toga, HGK apelira na donositelje odluka u Hrvatskoj, ali i Srbiji, da granice za teretni promet odnosno gospodarstvenike budu otvorene kako bi se “spriječila moguća katastrofa za hrvatsko gospodarstvo koje je ionako na koljenima”.
Upozoravaju i da bi zatvaranje granice sa Srbijom izazvalo štetu i za poduzetnike koji izvoze na gotovo cijelo područje istočne i jugoistočne Europe, koji bi u tom slučaju tranzit robe mogli obavljati samo preko Bosne i Hercegovine.
Na konferenciji su iznijeti i neki konkretni primjeri mogućih šteta za izvoznike u slučaju prekida robnih tokova između Hrvatske i Srbije. Za konditorsku industriju Kraš, primjerice, granični prijelaz Bajakovo od vitalnog je značaja, budući da preko njega godišnje izvozi roba vrijednih 10 milijuna eura, a uvozi sirovine poput lješnjaka. U problemima bi mogla biti i tvrtka Končar – ugostiteljska oprema, koja iz Srbije uvozi komponente za svoje proizvode, a u toj zemlji ima i više aktivnih ugovora za isporuku robe, upozorili su predstavnici tih tvrtki.
Mađarska uputila prosvjednu notu Hrvatskoj
Mađarski veleposlanik u Zagrebu uputio je prosvjednu notu hrvatskom Ministarstvu vanjskih i europskih poslova prema nalogu šefa mađarske diplomacije Petera Szijjarta, objavilo je mađarsko ministarstvo u utorak.
Nota je u vezi s ponudom Hrvatske da će ponovno otvoriti granični prijelaz Bajakovo sa Srbijom pod uvjetom da srbijanske vlasti usmjere izbjeglice prema Mađarskoj, prenosi mađarska novinska agencija MTI.
Srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić telefonom je o tome razgovarao sa Szijjartom. Dvojica dužnosnika suglasila su se da je hrvatski zahtjev neprihvatljiv prema europskim pravilima, navodi agencija.
Mađarska poziva Hrvatsku da se vrati europskim standardima ponašanja, registrira i pruži potrebnu pomoć imigrantima, priopćilo je mađarsko ministarstvo.
Hrvatski ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić rekao je u ponedjeljak navečer kako “očito da priča o tome da bi otvoreni mađarski prijelazi trebali biti mjesto za prolaz tih ljudi direktno u Mađarsku ne vrijedi”.
“Nitko me ne može uvjeriti da baš nijedna osoba ne prelazi iz Srbije u Mađarsku. Mislim da je savršeno jasno da se radi o organiziranoj akciji prevoženja izbjeglica direktno prema Hrvatskoj”, kazao je Ostojić pozvavši Srbiju da ljude koji autobusima stižu iz Grčke i Makedonije usmjeri prema Horgošu 1 i Horgošu 2.
Hrvatski premijer Zoran Milanović poručio je u utorak Srbiji “da malo snizi ton”, nakon što je srbijanski premijer zatraživši otvaranje Bajakova zaprijetio da će u suprotnome Beograd tražiti međunarodnu zaštitu ili uvesti protumjere.
Istaknuvši kako se “od prvog dana suzdržavao prozivati Srbiju jer oni već godinu dana propuštaju izbjeglice”, Milanović je kazao: “Srbiju ne prozivam, ali mogu im poručiti malo da snize ton i što bi se reklo u onom vicu: ‘Šaraj malo, brate’, šalji malo gore u Mađarsku, Rumunjsku, Hrvatsku” dodavši da će se sutra u Bruxellesu razgovarati o tome kako da se stvari riješe na izvoru, a to su Turska i Grčka.
