Gost Pressinga Saše Cvetojevića bio je zastupnik u njemačkom Bundestagu hrvatskih korjena Josip Juratović.
Došli ste iz Koprivnice u Njemačku. Brzo ste se integrirali. Počeli kao radnik na traci, sindikalac i dogurali do Bundestaga. Rijetko je to. Kako je bilo na početku?
PROČITAJTE JOŠ
Ja sam imao sreću da sam živio u sredini u kojoj sam se uklopio među vršnjake. Imali smo slične interese. Igrali smo nogomet, slušali istu glazbu. Društvo me prihvatilo takvog kakav sam bio. Jezik je bio malo hendikep ali sam se brzo asimilirao.
Od početka ste bili aktivist. O čemu se radi?
Moja me generacija prihvatila kao nekoga tko je znao kamo i kako treba. Imao sam organizacijski talent. Mi to zovemo alfa životinja. Imao sam dobre ideje kroz koje su me prihvatili.
Napredovali ste kroz struku. Radili ste u Audiju. Bili ste sindikalac i to je bila jedna od vaših prvih političkih pozicija. Bili ste u inicijativi Novi most, što je to bilo?
To je bila inicijativa sindikalnih aktivista. Nismo se mogli identificirati ni s jednim nacionalističkim pokretom koji se pojavio na Balkanu devedesetih. Znali smo da jednom rat mora stati. I da će kasnije svi htjeti u EU. To je bila ta inicijativa, taj pokret gdje smo željeli viziju stvarati i pretpostavke za budućnost s gledišta sindikalnog pokreta.
Tada na te vaše inicijative nije bilo odjeka u Hrvatskoj. Pogotovo za vrijeme Tuđmana.
Na svaki pokušaj suradnje se od dijela ljudi gledalo kao na izdaju. No bilo je i drugih koji su mi davali podršku. Naša platforma sindikalnog rada je međunardona solidarnost. Nisam se mogao praviti da me solidarnost ne interesira.
Ima li i danas tog animoziteta protiv vas?
Mislim da se društvo promijenilo. Gledišta su malo drugačija. Tada nisu imali ni mogućnost se drugačije postaviti. Neki su štitili sebe i svoju obitelj. To je prošlost i sad treba gledati kako graditi budućnost u EU.
U Bundestagu imate puno bolje uvjete za rad nego u Saboru. Koliko vam to pomaže?
Vlada, parlament i neovisno sudstvo i mediji moraju biti u balansu snaga. Parlament je najviši organ demokratskog uređenja. On mora funkcionirati što optimalnije. Za to trebam suradnike. Moj tempo rada je da počnem oko 8 sati i onda svaki sat imam termin za koji me netko treba pripremiti. U Berlinu imam 4 suradnika, a u mojoj izbornoj jedinici 3 suradnika. To mi je neophodno da mogu raditi.
Je li Sabor jak pralament u odnosu na njemački?
Teško je uspoređivati dva parlamenta. Ne vjerujem da su naši zastupnici bolji ili lošiji od bilo kojeg zastupnika u Njemačkoj. Mi smo imali veliku koaliciju u Njemačkoj gdje je vladajuća strana preglomazna u odnosu na opoziciju. I samim time nam je bitno da se parlament održi tim odnosom snaga. Najbolje se radi ako je odnos snaga donekle ujednačen da bi opozicija mogla kontrolirati vlast.
Imali tamo zastupnika koji se ne pojave u parlamentu ili koji se ne javljaju za riječ?
Imali smo jedan slučaj gdje se jedan zastupnik nije redovito pojavljivao i ostali zastupnici iz njegove stranke su ga pozvali da preda mandat. Ne možete raditi dvije stvari iskreno jer nekoga lažete.
Vi idete i u škole. O čemu pričate s mladima?
To je dio mog posla u izbornoj jednici. U školi se mladima ne prenosi dobro smisao našeg političkog sustava. Sretan sam što imamo nastavnike koji mi omogućuju da držim predavanje. Objasnim im što se događa u parlamentu i koji je naš posao. Pokušavam pokazati mladima da je jako bitno da se uključe kreiranje demokratskog društva jer samo onaj koji sudjeluje u tom procesu može mijenjati stvari.
Podržavate li glasovanje dijaspore u RH?
Samo onih ljudi koji su povezani s Hrvatskom.
Je li Hrvatska gospodarska diplomacija napravila dobar posao u Njemačkoj?
Jako dobar.
Jeste li za zabranu nošenja burki?
Nisam siguran. To je isto jedna vrsta slobode.
Treba li se u Hrvatskoj provesti lustracija.
Da, ali ne lov na vještice.
Može li velika koalicija funkcioniratiu Hrvatskoj?
Samo ako se uzme u obzir da funkcionira i opozicija.
Kako gledate na glasovanje dijaspore u Hrvatskoj?
Osobno sam mišljenja da, pošto ne živim u Hrvatskoj, mislim da nije dobro da se miješam u pitanja iako to činim i sad. Mislim da je to individualno pitanje koje mora svatko za sebe odlučiti. U razgovoru sa studentima hrvatskog porijekla shvatio sam da sam prenaglio kad sam rekao da oni koji ne plaćaju porez u Hrvatskoj ne bi trebali tu glasovati.
Kad su bili predsjednički izbori vidio sam redove u Mostaru i shvatio sam da to nije bila lijepa slika i malo sam preemocionalno reagirao. S druge strane ima ljudi koji žive vani, a ovdje dolaze i imaju kuću i imaju pravo suodlučivati. Morao sam revidirati svoje mišljenje. Mišljenja sam da oni koji imaju takvo pravo da se moraju odgovornije ponašati.
Zanimljivo bi bilo kad bi vi imali hrvatsko državljanstvo – dolazili bi u obzir da budete premijer. Kako gledate na situaciju u Hrvatskoj. Ima li mogućnosti ovdje velike koalicije?
Mislim da je stvar dogovora i odgovornosti i vjerujem da stranke koje su u pregovorima imaju odgovornost prema narodu i zemlji koja treba rješenja za budućnost. Potreban je dobar koalicijski sporazum koji će voditi zemlju naprijed.
Je li to moguće s Milanovićem i Karamarkom u glavnim ulogama?
U izbornoj kampanji se upotrebljavaju oštrije riječi nego u osobnim odnosima. Izbori su prošli a Hrvatska je pokazala da može imati i demokraciju na drugi način. Za Hrvatsku treba strategija – društvena ne samo politička, za ekonomski razvoj i socijalnu sigurnost i da se krene linijom gdje će odlučivati najsposobnij, a ne najpodobniji. Treće je kontinuitet. Bez obzira koja će vlada biti.
Vi ste sindikalist, a sad spominjete poduzetništvo. Kakvo je vaše viđenje sindikata u Hrvatskoj?
Nisam dovoljno upoznat iako sam usko surađivao sa sindikalnom scenom. Sindikat mora imati svoje ciljeve i viziju i niz tema koje treba rješavati. Poduzetnci neće moći sami bez sindikata. Tu je četvrta industijska revolucija koja će promijeniti društvo i to neće ići bez tripartirnog sustava politike poduzetništva i sindikata.
Kritični ste bili prema našim strankama. Pogodotvo SDP-u – rekli ste da nisu dovoljno demokratični. Kako vam se danas čini? Je li napravljeno nešto po pitanju demokracije?
Sve stranke u Hrvatskoj nemaju dovoljno demokracije u strankama. Bitno je da članstvo bude svjesno toga da u prvom pitanju nije privilegija nego što ja mogu stranci nuditi da bude bolje društvo. Treba zdrava selekcija unutar stranaka da se kroz projekte izvuče najbolje ljude. Ima tu niz stvari koje sam kritično gledao prije dvije godine. SDP je jako dobar posao odradio, ali i Milanović. Kad se vidi gdje je bio po anketama moram mu reći svaka čast.
Kolika je razlika od Tuđmanovog do današnjeg HDZ-a. Vraća li se HDZ u ta vremena?
Mora se prizanti jedna stranka koja je bila u situaciji devedesetih drugačije je funkcionirala nego danas. Bitno je ne vraćati priče na nivo partizana, ustaša i takvih gluposti. Trebamo jaku konzervativnu stranku i s druge strane jednu jaku progresivnu.
Ali ne smiju se služiti populizmom. To je neukusna politika. Ni jedna ni druga strana nisu imale rješenja u jednom trenutku za budućnost – pogotovo HDZ i onda se okreće takvoj politici.
Jednom ste rekli da su vas Rusi oslobodili od fašizma? Kako se na to gleda u Njemačkoj?
To su činjenice. Rusi su nas spasili fašizma i na tom im treba zahvaliti. S druge strane podjelom Berlina je došlo do diktature. Bitno je da se prošlost ne briše nego razradi kroz stručnjake i da se ne iskrivljuje i da se uzme pouka da nam se ne dogodi fašistička ni komunistička diktatura ni bilo koji vid diktature.
U ekstremnim desnim medijima vas se ne prihvaća. Što vam zamjeraju?
To je jedan medij koji me pokušava na bilo koji način degradirati i omalovažiti. Ja sam dao demantij na neke izjave iz tih novina. Bila je jedna situacija kad sam govor držao gdje je iza mene bila Titova slika. Znao sam da će to netko zloupotrijebiti. Bilo bi suludo ddokazivati što sam i tko sam.
Trenutno je malo tema izbjeglica ipak pala u drugi plan. Merkel je pozvala izbjeglice, otvorila granice, a sad se postavljaju žice… Kakva je po vama situacija u Njemačkoj?
Mislim da je u Njemačkoj stanje jako složeno jer je činjenica da smo dobili milijun izbjeglica. Što na kraju nije problem za Njemačku. Problem je što dođu odjednom, a nismo ih sposobni registrirati.
Milijuni ljudi daju sve od sebe da pomognu tim izbjeglicama unatoč manjinama poput Pegide. Kad govorimo o solidarnosti onda imamo EU i 28 članica. EU se ne zasniva samo na ekonomskom interesu nego i vrijednostima. Jedna od tih je da ljudi koji su su protjerivani se prime i da poštivamo ne samo Ženevsku konvenciju nego i Ustav.
Upravo je to ono što je Merkel rekla – da ne možemo mijenjati Ustav. Logično je sad da je Bavarska prva na udaru i da postoji panika oko toga gdje ih sve smjestiti. Mi ćemo to riješiti. Odradili smo kako ojačati granice EU, gdje ćemo pomoći da se riješi tranzitni put i poboljšati integraciju. Mi želimo registrirati i integrirati te ljude. To neće biti jednostavno, ali Njemačka ne zna samo privredu nego i ljudskost i na to sam ponosan.
Ladislav Iličić iz Hrasta je dao kontroverznu izjavu o izbjeglicama. Kako ju komentirate? Je li ovo govor mržnje i bi li Njemački parlamentarac mogao tako govoriti?
Ja mislim da taj kolega nepromišljeno govori. Krenuo je s tezama koje ne štimaju i nisu u redu. Četrdeset godina živim u Njemačkoj gdje stalno ljudi dolaze i odlaze. Današnje društvo je u stalnom pokretu. Integracija nema nikakve veze s porijeklom. Imate dio koji se uvijek brzo asimilira, kod jedne trećine treba pomoći, ali su voljni surađivati, a drugu trećinu treba gurati. Sirijci koji dolaze su imali neki novac, ona sirotinja je ostala i tamo gine. To su predrasude koje su apsolutno neosnovane.
Rado ću pozvati kolegu u Njemačku i razmijeniti iskustva s Ilčićem jer on nema pojma o kretanju društva, kretanju ljudi robe…
Njemačka je uspješna zbog svoje različitosti. Svi koji dolaze kod nas moraju poštivati Ustav i zakonodavstvo. Pogledajte u Hrvatskoj imate kebab, slušate englesku muziku, imate hrvatske banane.
Zašto Europa treba gledati na Balkan?
Balkan je bio kritično područje i ne smijemo si dozvoliti da to opet eksplodira. Imate na Kosovu ljude kojima je luksuz osnovati obitelj i koji imaju dvije mogućnosti – ili će iću u Europu ili u grupacije poput IS-a. Meni neki kažu da je Kosovo raj za IS, a BiH ima vehabija.
Ovo podneblje ima dobre i sposobne ljude. Ima i resurse. Treba se pridržavati ekononomskih pravila.
Sve te zemlje žele ući u EU, ali prvo trebaju napraviti europski duh u njima.
Kad se u Bundestagu glasa o odlukama o JI Europi kako glasate?
Kao parlamentarac i kao demokrat za odluke koje će dovesti da bude dobro ljudima.
Koji je vaš savjet tipičnom Hrvatu?
Neka traži više prijatelja, a manje neprijatelja.
