Iako su hitni pacijenti s otoka i iz zaleđa Dalmacije krajem ovog tjedna trebali ostati bez hitnog helikopterskog prijevoza, a još nije izabrana nova zdravstvena administracija koja mora odlučiti o sudbini tog projekta, pronađeno je privremeno rješenje po kojem će ta usluga pacijentima ostati dostupna još dva tjedna.
HHMS se u protekla četiri mjeseca pokazao uspješnim projektom, u čijem sklopu su medicinskih timovi dvaju helikoptera od 9. rujna do 31. prosinca imali ukupno 219 hitnih intervencija, najčešće u zbrinjavanju pacijenata s traumom (46), srčanim (47) i moždanim udarom (17), hitnom zbrinjavanju trudnica (14), te hitnim stanjima kod djece (14).
VEZANE VIJESTI
Dosadašnji pomoćnik ministra zdravlja Miljenko Bura izjavio je Hini da su uspjeli postići dogovor s talijanskim tvrtkama koje pružaju usluge hitnog helikopterskog prijevoza o dvotjednom produžetku pružanja usluga, na temelju Zakona o javnoj nabavi koji omoguje ugovaranje usluge za dodatnih 10 posto vrijednosti ukupnog iznosa natječaja, no nakon toga razdoblja sudbina projekta je neizvjesna.
“Tehnička Vlada ima jedino tu mogućnosti a mi u ovom trenutku ne možemo preuzeti odgovornost i ostaviti pacijente bez hitnog helikopterskog prijevoza. Projekt je dokazano povećao dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite ljudima na otocima i u zaleđu Dalmacije koji su, za razliku od transporta vojnim helikopterima koji je trajao i po 2-3 sata, sada zbrinuti u sklopu tzv. zlatnog sata, a najčešće u roku od 45 minuta”, kaže Bura.
Medicinski helikopteri brži od vojnih
Dva helikoptera koja sudjeluju u zbrinjavanju hitnih pacijenata iz baza na Krku i Braču, znatno su brži od vojnih helikoptera. Od dojave do polijetanja potrebne su im četiri minute, a posjeduju svu potrebnu medicinsku opremu, pa i intenzivnu jedinicu koja medicinskom timu omogućuje da pružanje medicinske pomoći pacijentu započne na mjestu događaja i kroz cijelo vrijeme transporta do bolnice.
Podaci o dosadašnjim intervencijama HHMS-a pokazuje da je helikopter iz baze na otoku Krku od 9. rujna do kraja godine imao 98 intervencija, od čega 97 u Primorsko-goranskoj županiji i jednu u Zadarskoj županiji.
Medicinski tim iz baze na otoku Braču obavio je 121 intervenciju, među kojima 77 u Splitsko-dalmatinskoj, te 44 u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Svi pacijenti nalazili su se na teže dostupnim lokacijama i otocima, a upravo im je HHMS, ističe se, osigurao jednakost u dostupnosti hitne medicinske skrbi.
U Ministarstvu zdravlja pritom naglašavanju kako je posebna kvaliteta u pružanju zdravstvenih usluga postignuta u slučajevima srčanih bolesnika i bolesnika s moždanim udarom, od kojih su svih 64-ero zbrinuti unutar “zlatnog sata”, što je za te bolesnike doslovno značilo spašavanje života.
HHMS puno jeftinije rješenje
Bura tvrdi da se HHMS pokazao i puno jeftinijim rješenjem, s obzirom da je cijena sata leta medicinskog helikoptera niža od sata leta vojnog transportnog helikoptera, a vojne letjelice su i sporije zbog čega intervencije duže traju, pa je razlika u cijeni još i veća.
U Hrvatskoj su godinama izdvajani milijuni eura za neadekvatan prijevoz u transportnim helikopterima, pa Bura smatra da novac treba racionalnije trošiti i s većim učinkom na kvalitetu zdravstvene zaštite. “To ne znači da nismo zahvalni MORH-u za sve ove godine rada, naprotiv, i njima treba osigurati adekvatne letjelice za dio posla koji će raditi i ubuduće”, kaže dosadašnji pomoćnik ministra zdravlja.
“Pilot projektom željeli smo dokazati potrebu za tom vrstom hitne medicinske usluge i privući interes gospodarstvenika iz Hrvatske, kako bi se mogli organizirati i s domaćim resursima konkurirati na natječaju za trajniju uspostavu takvog servisa. Obveza nam je organizirati HHMS u civilnom sektoru kako bi se te usluge mogle naplaćivati i na taj način prestati s rasipanjem novca, kao što je to bilo svih proteklih godina kada su te usluge bile besplatne i za sve strance u Hrvatskoj”, rekao je Bura.
