Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, gostovao je u Dnevniku te je govorio o dosadašnjim turističkim rezultatima.

“Što se tiče fizičkih podataka, odnosno noćenja i dolazaka, zaista se približvamo toj 2019. godini. Mislim da se uopće nema smisla uspoređivati s 2021. i 2020. godinom jer je bila izvanredna situacija, a i ambicije su nam puno veće. Što se tiče financijskih pokazatelja oni su već sada za ovaj dio turističke godine bolji nego 2019. tako da tu možemo biti zadovoljni i s druge strani optimisti za nadolazeću sezonu i postsezonu”, rekao je na početku.

Dodaje i kako je ruska agresija na Ukrajinu na neko vrijeme zaustavila booking, ali da se sve ponovno stabiliziralo i da je povećana potražnja. “Ako ne dođe do nekih većih eskalacija, koje bi utjecale na turističke tokove, mislim da bismo mogli imati jako, jako dobru sezonu”, veli.

Rekao je i kako ne očekuje veće probleme što se opskrbe tiče.

“No zabrinjavaju nerelani i visoki skokovi cijena, od energenata koji su poskupjeli i nekoiko puta u odnosu na prethodnu godnu, do pića nekih 20%, hrane do 40%, i ostalog materijala između 20% i 30% i sigurno da će se to odraziti na račune dobiti komapnije. Gosti ne bi smjeli osjetiti taj porast cijena u smislu smanjivanja kvalitete i pogotovo ne u smislu nedostatka nekih proizvoda. Možemo samo pretpostaviti što će se događati na troškovnoj strani računa”, kaže.

Ipak, kaže, inflacija i rast cijena nije samo hrvatski problem, nego se isto događa i u glavnim zemljama konkurentima. To će ipak utjecati na jednu stvar:

“No, sigurno da će to utjecati na investicijski potencijal. Kada je troškovna strana visoka, prihodi rastu puno manje. Pored rashodovnoih čimbenika postoje i drugi, to je prije svega stanje u građevinarstvu gdje vi danas ne možete dobiti ponudu za građenje ozbiljnijeg objetka. Tako da tu će biti više faktora koji će ugrožavati investicijske potencijale, a ukoliko ne investirate, pada konkurentnost.

Sigurno da će ovakav rast troškova, pogotovo energenata, za koje smatramo da su nerealno otišli gore, pogotovo imajući u vidu strukturu proizvodnje električne energije u Hrvatskoj gdje 70% proizvodimo sami. Ne vidimo razlog da cijena raste 3 ili 4 puta”, rekao je.

Nedostaje oko 10.000 radnika

Također, kaže kako su još prošlog rujna Vladi poslali 12 točaka vezanih za promjene za tržištu rada: “Nismo dobili konkretne odgovore. Neke male stvari su se pomakle, kao što je digitalizacija predaje dokumenata za sezonske radne dozvole, no suštinsko nije se promijenilo”. Dodao je i kako će nakon ovogodišnje sezone ponoviti zahtjeve.

Naposljetku otkrio je koliko sezonskih radnika nedostaje.

“Mi u ovom trenutku procjenjujemo da bi to moglo biti oko 10.000, s time da postoji razlika između velikih poslodavaca koji su to riješili i malih koji to još rješavaju”.