Ksenija Turković bila je zainteresirana za funkciju predsjednice Vrhovnog suda, ali i za funkciju sutkinje Međunarodnog kaznenog suda.

Kako će HDZ glasati o prijedlogu imenovanja Radovana Dobronića za predsjednika Vrhovnog suda kada ga predsjednik Zoran Milanović i formalno predloži Saboru nije jasnije ni nakon jučerašnjeg aktualnog prijepodneva, na kojem je o ovom imenovanju govorio i premijer Andrej Plenković.

Odgovarajući na optužbu Sandre Benčić (Možemo!) da HDZ namjerno odugovlači s izborom predsjednika Vrhovnog suda, Plenković je i javno potvrdio ono što je na zatvorenom sastanku prije nekoliko dana rekao koalicijskim partnerima – da bi se s Milanovićem jednostavno dogovorio da je predsjednik ostao pri svom prvom izboru, potpredsjednici Europskog suda za ljudska prava Kseniji Turković.

“Meni je žao da nova predsjednica Vrhovnog suda nije Ksenija Turković, koja je bila prvi pravi izbor i oko koje bi postigli ovdje konsenzus još u veljači, prije profesorice Đurđević”, rekao je premijer, iz čega bi se dalo zaključiti kako ključni problem HDZ-u ipak nije procedura, odnosno izostanak iste koji su koristili kao argument protiv imenovanja Zlate Đurđević, već Milanovićev izbor kadra, piše Večernji list.

Plenković, međutim, tvrdi kako Milanović na kraju nije predložio Kseniju Turković upravo zato što je ona inzistirala da bude izabrana u zakonom propisanoj proceduri i “uz širu privolu”.

“Znate zašto nije izabrana? Ne zato što je ja, kao netko iz kuta parlamentarne većine ne bih htio, naprotiv, nego zato što je netko nije htio predložiti. Nakon što je ponudio to, a kada je ona kazala “može u zakonitoj proceduri i uz širu privolu”, više je nije htio predložiti”, ustvrdio je Plenković, što implicira kako premijer ni osobno ne bi imao ništa protiv takve “šire privole”, odnosno scenarija u kojem bi s predsjednikom unaprijed dogovorio tko će biti čelna osoba sudbene vlasti. A time bi dao za pravo Milanovićevim argumentima da su javni pozivi tek paravan za politički dogovor.

Iz premijeru bliskih izvora uvjeravaju Večernji, međutim, kako to ni u jednom trenutku nije bila njegova namjera i tumače kako je pod “širom privolom” Plenković mislio isključivo na to da je Milanović mogao znati kako bi Turković tada dobila potporu parlamentarne većine.

Da profesorica Zlata Đurđević nije bila prva Milanovićeva kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda, doznalo se na samom početku rujna. I to nakon što je premijer na koalicijskom sastanku u Banskim dvorima partnerima kazao kako je “prava šteta što predsjednik nije išao s kandidatom iz veljače”. “Dogovorili bismo se za pet minuta oko tog imena“, rekao je premijer partnerima, a iako nije precizirao o kome se točno radi, Večernji list je iz više pravosudnih izvora doznao da je riječ o Kseniji Turković.

A isti krugovi pritom su, piše list, ponudili i ponešto drukčiju priču od one koju je jučer iznio Plenković o tome kako je u veljači, kad joj je Milanović ponudio to mjesto, tekla priča s nesuđenom kandidaturom Ksenije Turković za šeficu Vrhovnog suda.

Iako je K. Turković doista pristala biti kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda, Večernjakovi izvori tada su potvrdili i kako je ona u tom trenutku bila zainteresirana za još jednu visoku funkciju, i to navodno za sutkinju Međunarodnog kaznenog suda, mjesto koje se otvara 2024. godine. Međutim, kako joj je za tu funkciju potrebna potpora Vlade, odnosno premijera, Plenkovića je upoznala s činjenicom da joj je predsjednik države ponudio mjesto predsjednice Vrhovnog suda. Pa je ideja bila, kako doznaje Večernji, da dvije godine bude na čelu Vrhovnog suda, a da potom ode na Međunarodni kazneni sud. Predsjedniku države se, kažu izvori, nije svidjela ni ideja da ona bude na čelu Vrhovnog suda dvije godine kao ni činjenica da je njegova ponuda K. Turković da bude njegova kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda uopće došla do premijera Plenkovića.

Nakon jučerašnjeg Plenkovićeva istupa na saborskom “aktualcu” ostaje, međutim, otvoreno pitanje zašto ni on ni bilo tko iz HDZ-a nije ranije iznio u javnost nesuđenu kandidaturu Ksenije Turković. Nesporno je, naime, da bi HDZ-u jak argument u raspravi o proceduri bila činjenica da je kandidatkinja koja mu je bila prvi izbor Milanovića odbila zato što nije htio poštovati tu proceduru. Na pitanje zašto se s tim u javnost išlo tek sada,  Večernjakovi izvori u Banskim dvorima uvjeravaju kako nije riječ o signalu Pantovčaku koga bi HDZ vidio na čelu Vrhovnog suda radije nego Radovana Dobronića.

U HDZ-u i Vladi općenito se trude naglasiti kako ničim nisu dali naslutiti da bi im Dobronić bio neprihvatljiv i ističu kako im najviše smeta to što se ova pozicija nastoji prikazati kao presudna za reformu pravosuđa, iako je posve jasno kako tu reformu ne može osigurati predsjednik Vrhovnog suda, ma tko on bio. No, takvi argumenti otvaraju pitanje zbog čega je HDZ odbio Milanovićevu kandidatkinju za funkciju za koju sami tvrde da nije pretjerano važna. Posebno ako njihovu “odbijenicu” dobije i Dobronić, što bi za HDZ bila prilično neugodna politička odluka, budući da je riječ o sucu kojeg javnost prepoznaje po presudi o “švicarcu”.

Je li mu prvi izbor bila Ksenija Turković novinari su jučer u Rimu upitali i Milanovića, no on se u ovu priču nije dao uvući. “Nemam pojma o čemu Plenković govori, pitajte ga tamo. Ja sam, prema Ustavu, onaj koji predlaže, a ne Plenković, Plenković može odbiti. I ne znam čemu sve ovo skupa. Predložio sam, odnosno predložit ću suca Dobronića, neka se o tome očituje. A ove pričice, pitajte njega, nemam pojma o čemu čovjek govori i zašto to govori”, rekao je Milanović.

Komentar Ksenije Turković na sve izrečeno jučer Večernji nije uspio dobiti.