Danijela Dolenec, zamjenica zagrebačkog gradonačelnika, bila je gošća Intervjua tjedna u TNT-u kod Nataše Božić.

“Dvije godine smo u teškim okolnostima, to je jasno svima i mislim da to i građani razumiju. Istovremeno mi smo svjesni da su očekivanja velika i da građani žele da grad brzo prodiše i u tom smilsu ja mogu sumirati poteze koje smo napravili. Znamo da puno ovisi o nama i kada smo govorili da donosimo velike promjene, to ne ide preko noći i vidim da puno građana to razumije, to znači malo naprijed-nazad i ne sve isprve. Mislim da je to važno staviti kao jedan okvir.

No ako pokušamo sumirati što se događalo u 6 mjeseci, mi smo inicijalno morali financijski stabilizirati grad, morali smo napraviti i rebalans i proračun i to proračun napraviti tako da sljedeće godine vratimo dugove. Morali smo napraviti i reustroj, to smo krenuli, izabrali smo na natječajima i upravu Holdinga i ZET-a, nadamo se da ćemo uskoro objaviti i upravu Velesajma. Izrazito smo pojačali tempo prijava na Fond solidarnosti. Oko same obnove formirali smo mobilne timove, uključili se u formiranje zakona, dali smo ekstra ljude da pomognu, isplatili smo preko 30 milijuna kuna direktne pomoći, objavili smo javni poziv za Arenu i nadam se da ćemo uksoro vidjeti prve ljude koji će iseliti iz Arene”, rekla je na početku.

“Natječaj za gradske stanove za ljude u Areni je završen”

Detaljnije je objasnila status trenutnih stana Arene:

“Ono što mogu reći da smo od prvog dana bili u direktnom kontaktu i radili detaljan scan ljudi u Areni, da utvrdimo potrebe i da to uparimo s onim što imamo od javnih stanova. Grad Zagreb ima jedan fond stanova koji se s jedne strane dodijeljuju po socijalnim kriterijima, s druge strane kroz javne pozive i mi smo ovaj treći poziov za one obitelji, kojima su stanovi ili kuće stradali, morali ukomponirali s postojećim pozivima, neki čekaju na stanove po socijalnom ključu, trebalo je to sve napraviti da bude maksimalno fer. Taj natječaj je završen, povjerenstvo je donijelo odluke, rang lista postoji i predstoji još nekoliko koraka prije nego to bude moguće”.

Ponovila je i kako je preuzimanje vlasti u Zagrebu bilo poput preuzimanja kormila tankera, koji i kada sve ide dobro, ne može brzo promijeniti smjer.

“Da, doista, uprava koju smo naslijedli, a posebno poduzeća nisu moderne korporacije u kojima vertikale funkcioniraju i u kojima možete zadati ciljeve i oni se ostvaruju. Tu su bili ljudi koji su čekali mig gradonačelnika. Mislim da nakon 6 mjeseci to uopće nije ista stvar. Veći problem su po meni poduzeća, nego sama uprava jer je uprava puno više vezana pravilima”, kaže.

Govorila je i o preustroju:

“Što se tiče reustroja, mi smo tu odluku donijeli u Skupštini i ona je od jučer u punoj snazi. Jedan dio ureda ima kontinuitet i zato smo na jesen već mogli raspisati natječaje. Zato su bili raspisani netječaji za 5 pročelnika i glasnogovornika. A nakon nove godine, s obzirom an to da imamo važne objedinjene urede tu ćemo raspisati natječaje za objedinjene urede, idemo u seriju novih natječaja za ključne urede s ciljem da popunimo prvi tim – tih 16 ljudi koji su uz nas odogovorni za sve što ćemo postići u ovom mandatu. Reogranizacija se provodi kroz sistematizaciju. Kako budu dolazili novi pročelnici, koji po nama rade mikromenadžent, oni govore ovi ljudi trebaju, a ovi ne, ali nije cilj da bude manje ljudi, nego da ljudi rade dobro”.

“Ljudi se frapiraju kada dođu na razgovor i shvate da natječaj stvarno funkcionira”

Osvrnula se i na kadrovske promašaje:

“Mi paralelno uz natječaje radimo izmjenu ustrojstva u 340 ustanova. Mi se s time moramo pomiriti da će tu i tamo doći do neke greške, važno je da je mi brzo vidimo i ispravimo. Što se tiče javnih natječaja, ja sam svjesna da postoji puno skepse o tome kako to funkcionira. Ako ja znam nekoga tko je jako kvalificiran, ja ću mu reći da se javi, ali neću ništa garantirati. Ja možda znam jednu dobru osobu, no ako napravim natječaj kako spada, fer i transparentno, upoznat ću još 2,3 dobre. Ljudi se javljaju i ljudi se frapiraju, kažu nam otvoreno da su se javili samo da vide funkcionira li to zaista tako. Vodeće pozicije, osim što su stručni, kompetentni i motivirani ljudi, moraju znati što mi hoćemo”.

Dodala je tu i kako vjeruje da ljudi znaju što od njih mogu očekivati jer je njihov program objavljen na početku kampanje i toliko je detaljan da se ponegdje dotiče i konkretnih ulica.

“Specifično vezano uz Holding, mislim da je važno reći više stvari. Spominjalo se, bivši gradonačelnik kontrolirao je Holding do razine zapošljavanja čistačice. Naš je stav, naravno da moramo znati i moramo upravljati strateški tvrtkama.

Građani osjete grad kroz gradska poduzeća, ona su ključna. Mi smo u tom smislu u koodrinaciji s Upravom i njima je to jasno, mi smo dostupni za razgovore na strateškoj razini, ali ne na operativnoj. Holding će drugu godinu bilježiti gubitak, to se mora zaokrenuti. Njihov osnovni cilj je pozitivno poslovanje tvrke”, veli.

“U Holdingu su problem duplicirana radna mjesta”

Govorila je i o viškovima u Holdingu:

“Već ranije, u pripremi poslovnog plana za Holding za 2022. je detektiran veći broj višaka, on se odnosi na to da Holding nije moderna kompanija. Najveći dio, kada govorimo o viškovima, su duplicirana radna mjesta. Tu dosita ima jako puno preklapanja. Istoremeno imamo i manjke. Čistoću smo spomenuli, ona je ključna, ona svaki dan mora ispuniti svoje obaveze prema građanima. Čistoća je bila potkapacitirana, Uprava će i ovim viškovima u administartivnim poslovima ponuditi da prijeđu na operativne poslove. Da ljudi s uredskog posla idu na neke operativne poslove u Čistoći. Nemam uvid jesu li to vozači i organizatori terena, ali opertivni poslovi o kojima ovisi funkcioniranje grada”.

U nastavku je govorila i o odvajanju otpada te je rekla da se prvo mora napraviti infrastruktura koja dunkcionira nabolje za pojedinu zgradu, a ovisno o tome Čistoća te spremnike mora moći povezati s količinom miješanog otpada i cijenom koja se plaća.

“Ako netko stavi vrećicu u krivi spremnik da se penalizira zgrada. Poanta je da se ponašamo kao zajednica. Mislim da je važno da u tom smislu, ako želimo da Zagreb bude moderna europska metropola,  to je velik korak koji je pred nama. Bit će čupavo po putu, ali sam optimistična i nadam se da će sljedeće godine u ovo vrijeme puno toga biti drugačije nego sada”.

“Omogućili smo majkama odgojiteljicama da djecu upisuju u vrtić”

Komentirala je i promjene vezane za mjeru roditelj odgojitelj:

“Našim izmjenama odluke o RO, ona sada omogućava korisnicama da upisuju svoju djecu u vrtić u dobi od 3 do 6 godina, ali ne u jaslice. Zašto? Zato što majke koje imaju troje djece imaju pravo na rodiljnu naknadu do treće godine. Prije svega ovo se odnosi na klasične vrtičke skupine. Od ranije imamo manjak mjesta jer su stambeni kapaciteti izuzetno narasli, a nikakva infrastruktura to nije pratila.

Što se tiče širenja kapacteta vrtića, mi smo napravili cijeli plan prijava na NPOO, to je financiranje koje kao svoj specifični cilj ima povećanje kvalitete i kapaciteta vrtića. Mi smo tu isplanirali 24 vrtića, a u 2022. godini trebaju biti gotova 4 vrtića. Paralelnos time izdvojili smo u proračunu 25 milijuna kuna za interventne mjere, tu je cilj da na postojećim vrtićima nadogradimo prostor, da već ove godine pokušamo da ti kapaciteti značajno narastu”.